Stotinu četrnaest od 117 kardinala imenovao je Ivan Pavao II. na devet konzistorija od kojih je zadnji održan 21. listopada 2003. Preostalu trojicu imenovao je papa Pavao VI.
Filipinski kardinal Jaime Sin i meksički Adolfo Suarez Rivera najavili su da neće moći sudjelovati na konklavi zbog slaba zdravstvenog stanja.
Europa je i dalje vodeća sila u brojčanoj biračkoj snazi te danas ima 58 elektora. Latinska Amerika ih ima 21, Sjeverna Amerika 14, Azija 11, Afrika 11 i Oceanija 2.
Italija sama ima 20 elektora, Sjedinjene Države 11, Španjolska i Njemačka po 6 a Francuska 5.
Najmlađi je Mađar Peter Erdo (53), a najstariji Talijan Marco Ce (rođen 8. srpnja 1925.).
Konklava, koja počinje u ponedjeljak 18. travnja, ne bi trebala potrajati dulje od četiri dana, čime bi ostala u granicama izbora u 20. stoljeću.
Najkraća je trajala 24 sata kada je u trećem krugu izabran Pio XII., 2. ožujka 1939., a najdulje je trajala 4 dana i bilo je potrebno 14 krugova glasanja za izbor Pia XI. 6. veljače 1922.
Ivan Pavao II. izabran je u 48 sati i 8 krugova glasanja 16. listopada 1978., a njegov je pontifikat trajao 26 godina i 5 mjeseci.
Njegov prethodnik Ivan Pavao I. bio je izabran za 24 sata no u 4 kruga. Bolestan i traumatiziran izborom umro je 33 dana poslije.
Prvi papa u 20. stoljeću, Pio X., bio je izabran u četiri dana 4. kolovoza 1903.
No prethodnih stoljeća nije sve išlo tako brzo pa je Petrovo prijestolje ostalo najdulje prazno (3 godine, 7 mjeseci i 1 dan) od 304. do 308 godine između Marcellina i Marcela I.
Stanovnici Viterba (središte Italije) zaslužni su za invenciju konklave (dolazi od cum clave, što znači zatvoriti ključem) 1274. godine. Na režimu kruha i vode, doslovce zazidani, 17 prelata tada je nakon 2 godine i 9 mjeseci premišljanja brzo izabralo nasljednika Klementu IV.
Izabrani Grgur X. otada je zatvaranje učinio propisom.
Od toga doba proces biranja pape bio je reformiran 53 puta, no i danas je on i arhaičan i nadasve ozbiljan jer kardinali uzimaju Krista za svjedoka pred kojim dvaput dnevno prisežu.