"To je javna smrt, kao smrt Krista na križu", komentira talijanski dnevnik Corriere della Sera, dok vatikanski pisac Vittorio Messori tvrdi da Ivana Pavla II. "već nazivaju Svetim".
U Parizu dnevnik Liberation (ljevica) pozdravlja "posljednju markantnu figuru ovog stoljeća uz (kubanskog predsjednika Fidela) Castra", ali ne bez ironije u uvodniku naslovljenom "star system" piše o njegovu vladanju sredstvima komunikacije i njegovu statusu planetarne ikone.
Figaro (desnica) pozdravlja poljskog papu "koji se izbio na scenu iz Europe odvojene željeznom zavjesom" te postao apostol "nove evangelizacije".
Španjolski El Periodico piše da je Papa "bez sumnje želio da konac života poglavara katoličke zajednice bude očiti primjer, urbi et orbi (gradu i svijetu) kako bi trebalo ispratiti stare i bolesne na zalasku života".
Portugalski A Capital naziva odlazak Pape "krajem jednog ciklusa". Budući će se papa, drži list, morati nositi s izazovima jednog drukčijeg svijeta: rastućeg fundamentalizma, sve laičkijih demokracija, katolicizma koji je sve više lišen smisla i kojeg potiskuje "religija potrošačkog mentaliteta".
Britanski tisak odaje počast "kolosu sućuti koji nije nikad izgubio dodir s narodom (piše Daily Mail), dok konzervativni Daily Telegraph piše o čovjeku koji je "izradio najmoćniju sliku - čovjeka koji umire - kako bi svjedočio Kristov život i smrt".
List lijevog centra Guardian piše da je autoritarni papa držao Rim pod kontrolom no visoka je cijena koju je trebalo platiti - "milijuni katolika koji su okrenuli leđa crkvi".
Belgijski tisak pozdravlja karizmu ličnosti Ivana Pavla II., kao Le Soir koji cijeni "njegovu strastvenu borbu za mir, osudu ultraliberalizma, posvećenost rušenju totalitarnih režima".
Njemački tisak odaje počast papinoj hrabrosti u njegovoj dugoj agoniji.
"Papa svjedoči da čovjek nije samo čovjek dok je dobra zdravlja, jak i snažan. Ivan Pavao II. svjedočanstvo je za ljude koji su bolesni, slabi i stari", piše konzervativni Die Welt.
Švicarski tisak jasno odražava podjelu između katolika i protestanta pa tako u Zuerichu (gradu protestanta) naslovnice donose vijesti o papinoj agoniji, dok ženevski listovi Papi posvećuju 10 do 20 stranica kao frankofoni Le Matin, La Liberte ili La Tribune de Geneve koji ipak bilježi da je "seksualni moral jedan od najvećih papinih neuspjeha".
Svi mediji u Papinoj domovini Poljskoj gotovo isključivo pišu o njemu, a diljem zemlje predano se za njega mole, dok austrijski tisak naglašava Papin doprinos iskorijenjivanju komunizma u Europi.
"Mač toga Pape bila je, i jest njegova riječ. Ona je bila tako oštra da je sovjetski KGB posegnuo za atentatom kako bi zaustavio toga čovjeka", piše Standard (lijevi centar).
U rusiji Komsomolskaja Pravda piše da je "nekoliko američkih političkih čelnika aktivno podržalo dolazaka (Karola) Wojtyle na Petrovo prijestolje, počevši od slavnog antikomunista i rusofoba Zbignewa Brzezinskog (bivšeg američkog savjetnika za nacionalnu sigurnost), koji je mislio da će 'njegov čovjek' u Vatikanu vrijediti kao i stotine divizija u sukobu Zapada sa sovjetskim blokom. I nije bio u krivu".
U Africi senegalski Sud Quotidien pozdravlja "čovjeka od akcije kakvog je Crkva rijetko vidjela" te ističe da je on "neumorni branitelj ljudskih prava",
U Aziji poglavito na Filipinima, jedinoj velikoj katoličkoj zemlji tog kontinenta, tisak posvećuje duge stranice Papi i njegovoj agoniji.
U Kini službeni mediji šute o Papi ali popularne internet stranice kao Sina.com i Sohu.com mjesta su na kojima se ispisuju molitve i poruke Svetome ocu uz neke i neprijateljske opaske Vatikanu jer je prvo priznao Tajvan a ne Kinu.