Sastanak na vrhu počeo je tradicionalnim susretom s predsjednikom Europskog parlamenta Josepom Borrellom. Uslijedila je radna večera na kojoj bi se moglo neformalno raspravljati o pitanju otvaranja pristpnih pregovora s Hrvatskom. Luksemburško predsjedništvo nije prihvatilo prijedlog četiriju zemalja da se pitanje Hrvatske uvrsti u službeni dnevni red, ali izvan toga u neformalnim raspravama, svaka članica može otvoriti temu o bilo kojem pitanju.
Čelnici Europske pučke stranke, krovne organizacije europskih demokršćanskih i narodnjačkih stranaka, iz koje dolazi deset premijera EU-a suglasili su se da o Hrvatskoj raspravlja barem na neformalnom dijelu summita. Iz diplomatskih izvora se doznaje da bi raspravu o Hrvatskoj trebao zatražiti slovački premijer Mikulaš Dzurinda.
Očekuje se da će šefovi država ili vlada prihvatiti reformu Lisabonske strategije, dokumenta u kojem su europski čelnici 2000. godine zacrtali cilj da stvore najkonkurentnije gospodarstvo na svijetu. Pet godina poslije, EU je sve dalje od toga cilja i sve više zaostaje za američkim i japanskim gospodarstvom. Od 2000. godine prosječni gospodarski rast u EU iznosio je dva posto, dok je u Sjedinjenim Državama iznosio tri posto. U Lisabonskoj strategiji zacrtano je da se europsko gospodarstvo treba temeljiti na znanju i novim tehnologijama, uz istodobno očuvanje europskog socijalnog modela i zaštitu okoliša.
Europska komisija je u veljači ove godine predložila reformu Lisabonske strategije prema kojoj bi se težište trebalo staviti na gospodarski rast i zapošljavanje. Taj pristup je naišao na otpor u više zemalja članica i kod sindikata, koji su pribojavaju da to znači zapostavljanje socijalne politike i zaštite okoliša.
U pokušaju oživljavanja gospodarstva predviđa se veće uključivanje nacionalnih vlada, koje bi trebale preuzeti veću odgovornost za ispunjavanje gospodarskih ciljeva EU-a.
Najžešće rasprave očekuje se u vezi s liberalizacijom tržišta. Bivša Komisija Romana Prodija u siječnju prošle godine usvojila je prijedlog direktive o liberalizaciji usluga, tzv. Bolkesteinovu direktivu, protiv koje se izjasnilo nekoliko 'starih', članica EU-a, najviše Francuska i Njemačka. Temeljno načelo u Bolkesteinovoj direktivi jest načelo "zemlje podrijetla", što znači da neka uslužna tvrtka registrirana u jednoj zemlji članici može poslovati diljem EU-a, poštujući samo zakone u svojoj zemlji. Prema kritičarima te inicijative, ona bi mogla dovesti do "socijalnog dumpinga", što je zapravo eufemizam za jeftiniju radnu snagu iz novih država članica.
Druga tema je reforma pakta o stabilnosti i rastu, mehanizma za očuvanje stabilnosti zajedničke valute, ali se tu ne očekuju veći problemi budući da su ministri financija na izvanrednom sastanku u nedjelju uspjeli postići načelni dogovor, koji trebaju potvrditi šefovi država ili vlada.
Treća tema je donošenje zajedničkog višegodišnjeg proračuna za razdoblje od 2007. do 2013. godine, vjerojatno najosjetljivije pitanje, ali se na ovom summitu neće donositi nikakvi zaključci o tome. Luksemburško predsjedništvo je istaknulo kako namjerava ishoditi dogovor o punjenju zajedničke blagajne do summita u lipnju.