Učinci GMO-a, upozoreno je, još se ne znaju, zakon se ne donosi za danas, nego za budućnost, pa je na Saboru ogromna odgovornost.
EU, kaže genetičar Marijan Jošt, prihvaća da je GMO potencijalni rizik za zdravlje, osim toga, GMO sjeme je skuplje, usjevi ne rode više, plasman takvih proizvoda je otežan.
Japan je tako, zabranio uvoz avokada iz zemlje u kojoj je slučajnošću njegova klasična proizvodnja zagađena GMO-om.
Opasnost od GMO-a, Zora Maštrović iz Udruge Majke za prirodni zakon, pokazala je na vlastitom 'biloškom pokusu' - nekoliko je dana, kaže, jela kinderladu sa sojinim lecitinom, a posljedica su monstruozni snovi.
Ništa nas ne obvezuje da prihvatimo GMO, čak i ako se utvrdi da nisu štetni, kaže Goran Grgec iz zagrebačkog Hrvatskog bioetičkog društva i predlaže da se o svemu odluči referendumom.
Udruge upozoravaju da se u EU različito određuju prema GMO-u, pa su, tako, Austrija, Italija, Slovenija striktno protiv GMO-a.
Osim toga, kažu, u EU se vodi računa o znanstvenoj objektivnosti učinaka GMO-a, obaviještenosti potrošača, a to kod nas nije slučaj.
Ivo Lončar (NZ) tvrdi da hrvatski građani, preko prekomjernog uvoza, već 15 godina jedu GMO hranu, unatoč činjenici da Hrvatska spada u ekološki najčišće zemlje.
Ako se GMO mora prihvatiti, mora biti pod nadzorom, kaže Boris Antunović iz Agencije za hranu, navodeći da se primjenom GMO-a mijenja krajobraz.
Ipak, smatra da Hrvatska zadržava restriktivan stav prema uvođenju GMO-a, Vlada bi kroz zakon iznimno mogla privremeno, odnosno trajno ograničiti ili zabraniti njegovu uporabu, a imala bi i nadležnost odrediti površine na koje se mogu uvoditi GMO.
O konačnom prijedlogu zakona o GMO-u, Hrvatski se sabor treba očitovati na tekućoj, 13. sjednici.