"U Beču još uvijek djeluje ured za pitanja sukcesije bivše Austro-Ugarske jer je riječ o dugotrajnim postupcima. Većinu sukcesijskih pitanja riješit ćemo u slijedećih deset godina, ali će za neka biti potrebno i više vremena", rekao je Gabrovec na pitanje koliko će pregovori o slijedništvu bivše Jugoslavije trajati.
Gabrovec je rekao da za probleme štediša Ljubljanske banke Zagreb, koji na svoje devizne uloge čekaju još od 1991. godine, nije odgovorna Slovenija nego Hrvatska koja, kako je rekao, prilikom osamostaljenja nije preuzela obveze za štednju po teritorijalnom načelu kao Slovenija.
"Naše je stajalište da novac štediša nije bio korišten u Sloveniji i da Slovenija od njega nije imala imovinske koristi. Proglašenje samostalne Slovenije nije ni u čemu dovelo do promjene vlasničkih prava u podružnici Ljubljanske banke u Zagrebu", rekao je Gabrovec.
Prema njegovim tvrdnjama Ljubljana raspolaže podatkom da aktiva te banke prilikom raspada bivše SFRJ bila dva i pol puta veća od pasive, pa ona raspolaže dovoljnim sredstvima da isplati štediše.
Jedini proces koji su hrvatski štediše pokrenuli protiv Slovenije jest onaj na Europskom sudu za ljudska prava u strasbourgu, dok je u svim drugim slučajevima tužena strana Ljubljanska banka, ustvrdio je Gabrovec. Dodao je da očekuje da će Makedonija prema dogovoru što prije sazvati novi sastanak država nastalih na području bivše Jugoslavije u vezi sa sukcesijom kako bi se rješavanje sukcesijskih pitanja nastavilo.