Ključni pokazatelj napretka su nedavni uspješno provedeni izbori u Iraku koji su u Sjedinjenim Državama i šire pozdravljeni kao prvi korak u uspostavi demokracije u nekadašnjoj diktaturi.
Mada su muslimani suniti uvelike bojkotirali izbore, a strah od nasilja zadržao mnoge birače doma, milijuni Iračana su izašli na izbore 30. siječnja opravdavajući Bushovu viziju Iraka kao središta novog demokratskog pokreta na Bliskom istoku.
Iračka Nacionalna skupština sastala se ovoga tjedna po prvi put u posljednjih pola stoljeća kako bi izabrala vladu i počela rad na ustavu.
Predsjednik Bush je u srijedu pozdravio početak zasjedanja skupštine kao "sjajan trenutak" u iračkoj povijesti.
Bush smatra da bi napredak demokracije u Iraku, zajedno s nedavnim izborima u Afganistanu, mogao izazvati promjene drugdje na Bliskom istoku, za što već vidi znakove u jačanju demokratskog pokreta u Libanonu koji traži povlačenje sirijskih snaga iz zemlje.
Bushov optimizam izgleda dijele i Iračani. Prema istraživanju washingtonskog Međunarodnog republikanskog instituta, 90 posto Iračana s optimizmom gleda na svoju budućnost, a 62 posto kaže da njihova zemlja ide u pravom smjeru, što je više nego u bilo koje vrijeme otkako je SAD izvršio invaziju Iraka prije dvije godine.
Sjedinjene Države su 19. ožujka 2003. pokrenule napad na Irak nakon što je predsjednik Bush proglasio iračkog diktatora Saddama Husseina prijetnjom svijetu navodeći kao razlog rata iračko oružje masovnog uništavanja i veze režima s terorističkim skupinama poput al Qaide.
Nakon što oružje masovnog uništavanja nije pronađeno u Iraku, a veze s teroristima nisu dokazane, Bush je promijenio razlog za rat u Iraku opravdavajući ga sada uvođenjem demokracije u toj zemlji.
Istodobno s napretkom demokracije, unatoč određenom opadanju nakon izbora, nasilna pobuna u Iraku se nastavlja, a broj ubijenih američkih vojnika, kojih je do sada poginulo najmanje 1.515, i dalje raste.
Američki vojni dužnosnici smatraju da bi mogle proteći godine prije stvarne stabilizacije stanja u Iraku.
Bush je rekao da će se američke snage vratiti iz Iraka tek kada zemlja bude "sposobna braniti sebe", a general Richard Cody, zamjenik zapovjednika stožera američke kopnene vojske, kazao je u četvrtak da nije vjerojatno značajno smanjenje američkih snaga u Iraku do vremena između 2006. i 2008. godine. SAD trenutno imao oko 150.000 vojnika u Iraku.
Bushova koalicija u Iraku se ubrzano raspada usred sve većih gubitaka, nasilja i otmica u Iraku koji pothranjuju proturatno raspoloženje u svijetu. Italija je ovoga tjedna najavila početak povlačenja svojih snaga iz Iraka u rujnu, kao najnovija u nizu zemalja članica koalicije koje smanjuju ili ukidaju vojnu nazočnost. Nekih 14 zemalja je povuklo svoje snage od invazije u ožujku 2003. i koalicija sada broji 24 zemlje.
Napredak u Iraku i novi pokreti za jačanje demokracije na Bliskom istoku utišali su protivljenje američke javnosti Bushovoj politici u Iraku i na Bliskom istoku.
Istraživanja javnoga mišljenja pokazuju da su stajališta Amerikanaca nakon siječanjskih izbora postala pozitivnija prema stanju u Iraku. Većina od 53 posto sada smatra da se događaji u Iraku odvijaju dobro za SAD, što je najviša brojka od vremena kada je uhvaćen Saddam Hussein u prosincu 2003., pokazala je anketa televizije CBS News i lista The New York Times.
Ipak, 50 posto Amerikanaca još uvijek misli da uopće nije trebalo voditi rat u Iraku, dok 46 posto smatra da je napad bio ispravna odluka.
Čak 70 posto Amerikanaca drži da je broj američkih žrtava u Iraku neprihvatljiva cijena za ono što je postignuto, prema istraživanju lista The Washington Post i televizije ABC News.
Potpora ratu u Iraku među Amerikancima pojačala se nakon hvatanja Saddama, ali je opala nakon što su se počeli povećavati američki gubici i pošto se doznalo za skandal sa zlostavljanjem zatočenika u zatvoru Abu Ghraib.
Žestina političkih rasprava o ratu u Iraku općenito je opala u Sjedinjenim Državama, posebice nakon predsjedničkih izbora u studenom, ali se očekuje da će se povećati tijekom ovoga vikenda. Proturatna skupina Ujedinjeni za mir i pravdu navodi da će se u 583 grada u SAD-u obilježiti druga obljetnica rata u Iraku, a Liga protivnika rata najavljuje prosvjede pred centrima za novačenje u New Yorku.