20. ožujka 2003. - Početak operacije Iračka sloboda. Zračni napadi na Bagdad koji će biti bombardiran svakodnevno. Američko-britanske kopnene snage prodiru s juga
26. ožujka - 44 poginulih u bombardiranju jedne bagdadske četvrti, te tržnice
9. travnja - Amerikanci ušli u središte Bagdada i srušili divovski spomenik Sadamu Huseinu, što je označilo pad režima
1. svibnja - Američki predsjednik George W. Bush objavio završetak velikih vojnih operacija
2. svibnja - Uspostava međunarodnih stabilizacijskih snaga
16. svibnja - Amerikanac Paul Bremer imenovan civilnim upraviteljem
22. srpnja - Udaj i Kusaj, sinovi Sadama Huseina ubijeni u Mosulu
18. kolovoza - Uhićen bivši potpredsjednik Taha Yassin Ramadan, a zatim Ali Hassan al-Majid, poznat kao "kemijski Ali"
19. kolovoza - Samoubilački napad na sjedište UN-a u Bagdadu: 22 mrtva među njima i predstavnik UN-a Sergio Vieira de Mello. UN 30. listopada objavio povlačenje iz Bagdada
3. rujna - Prva vlada poslije Sadama. Irak podijeljen u tri okupacijske zone: pod američkim, britanskim i poljskim zapovjedništvom
2. listopada - David Kay, šef inspektora za Irak priznaje da u Iraku nije pronađeno nikakvo oružje masovnog uništenja što je bio povod za invaziju
16. listopada - UN donosi Rezoluciju koja predviđa multinacionalne snage za Irak pod zapovjedništvom Sjedinjenih Država
12. studenoga - Samoubilački napad na talijansku vojnu bazu u Nassiriji: među 28 mrtvih 19 je talijanskih vojnika
27. studenoga - Bush posjetio američke vojnike u Bagdadu
13. prosinca - Uhićen Sadam Husein blizu Tikrita
18. siječnja 2004. - Samoubilački napad na američki glavni stožer u Bagdadu: 24 mrtva
1. veljače - Dvostruki samoubilački napad na kurdske stranke u Erbilu: više od 100 mrtvih
2. ožujka - Više od 170 mrtvih u protušijitskim napadima u svetome gradu Kerbali i u bagdadskoj džamiji na sam dan Ašura (šijitski blagdan)
8. ožujka - Potpisan privremeni Ustav zemlje
4. travnja - Početak silovitih sukoba koalicije i pristaša radikalnog šijitskog vođe Moqtade al-Sadra koji će završiti krajem kolovoza intervencijom velikoga ajatolaha Alija Sistanija, najvećeg šijitskog autoriteta u Iraku
5. travnja - Američki marinci počeli veliku operaciju protiv sunitskih pobunjenika u Falluji
8. travnja - Početak otmica stranih civila. Ukupno je tridesetak talaca ubijeno od nekoliko stotina koje su otimale razne terorističke skupine
18. travnja - Španjolska odlučila povući svoje vojnike
28. travnja - Prvi put objavljene snimke zlostavljanja iračkih zatvorenika u zatvoru Abu Ghraib blizu Bagdada kojim upravljaju američki vojnici
17. svibnja - Ubijen predsjednik Prijelaznog iračkog vijeća Ezzedine Salim
1. lipnja - Raspušteno Prijelazno iračko vijeće, a dužnost premijera preuzima Iyad Allawi. Predsjednik postaje Ghazi al-Yawar
8. lipnja - UN donosi rezoluciju 1546 o prijenosu suvereniteta
28. lipnja - Koalicija predaje vlast iračkoj prijelaznoj vladi, a Paul Bremer odlazi. U Irak stiže američki veleposlanik i uspostavljaju se diplomatski odnosi
30. lipnja - Sadam Husein i 11 visokih dužnosnika njegova režima predani su na odgovornost Iračana
16. srpnja - Filipinski vojnici napuštaju Irak (5. zemlja po redu koja to čini)
28. srpnja - Samoubilački napad u Bakubi: 70 mrtvih
7. studenoga - Izvanredno stanje proglašeno na cijelom teritoriju osim Kurdistana i još je na snazi. Dan poslije Amerikanci kreću na Falluju, u najveću ofenzivu od pada Bagdada
21. prosinca - 22 mrtva na američkoj strani u napadu na američku bazu u Mosulu
12. siječnja 2005. - Bijela kuća objavila da je SAD prestao aktivno tražiti oružje masovnog uništenja u Iraku
30. siječnja - Prvi višestranački izbori u više od 50 godina, bojkotiraju ih suniti. Šijiti dobivaju apsolutnu većinu u parlamentu, a slijede Kurdi
28. veljače - 118 ubijenih u Hilli u najgorem napadu od pada Sadama Huseina. Odgovornost preuzela islamistička skupina Abu Musaba Al-Zarqawija, šefa al-Qaide u Iraku
4. ožujka - Amerikanci ubili talijanskog obavještajca u operaciji oslobađanja talijanske novinarke Giuliane Sgrene. Rim je 15. ožujka objavio djelomično povlačenje svojih vojnika iz Iraka u rujnu a zatim to opovrgnuo nakon intervencije Washingtona i Londona
16. ožujka - Prvo zasjedanje Iračke nacionalne skupštine, ali nije uspjelo imenovanje predsjednika niti konstituiranje vlade
Prema izjavi Pentagona od početka invazije više od 1.500 američkih vojnika ubijeno je u Iraku.
Ta je zemlja treća u svijetu po rezervama nafte (115 milijardi barela) i sada proizvodi 2 milijuna barela dnevno, od čega 1,5 izvozi uz česte prekid zbog sabotaža naftovoda.
Irak je bio pod međunarodnim embargom od 1990-2003. zbog invazije na Kuvajt, a vanjski dug dosegao je 120 milijardi dolara. No Pariški klub, koji drži trećinu tog duga, dogovorio je krajem 2004. otpis 80 posto duga.
Obnova Iraka trebala bi stajati 37,5 milijardi dolara, prema procjeni Svjetske banke.