HINA - Financijski servis
Vlada je danas odlučila zadužiti se kod sindikata banaka na domaćem tržištu u iznosu od 500 milijuna eura, što je namijenjeno vraćanju euro obveznica izdanih u ožujku 2000.
S tim zaduženjem na domaćem tržištu ukupan se vanjski dug Hrvatske smanjio za 4,4 milijarde kuna, izjavio je novinarima nakon zatvorenog dijela sjednice Vlade u Vukovaru ministar financija Ivan Šuker.
Zajam je uzet uz kamatu koja trenutno iznosi oko 2,63 posto (šestomjesečni Euribor uvećan za 0,45 posto).
Prva tranša tog zajma, u iznosu od 250 milijuna eura, na naplatu stiže krajem siječnja 2009., a druga, u istom iznosu, godinu dana kasnije.
Pikovi Belje i Vrbovec od danas su i službeno u vlasništvu Agrokora, Vlada je, naime, na sjednici u Vukovaru verificirala ugovore o njihovoj prodaji.
"Time je stavljena točka na 'i' privatizacije tih dvaju pikova", izjavio je nakon zatvorenog dijela Vladine sjednice ministar poljoprivrede Petar Čobanković.
Upravni odbor Hrvatskog fonda za privatizaciju odluku o prodaji Belja i PIK-a Vrbovec zagrebačkom Agrokoru donio je prije dva mjeseca.
Kod Belja prodan je udio od 52 posto za cijenu uz jednu kunu, te diskont od 99 posto na sva potraživanja državnih vjerovnika.
Jedan od uvjeta za privatizaciju te tvrtke je i ulaganje kupca od 270 milijuna kuna u iduće dvije godine. Agrokor će, kaže ministar, sto milijuna kuna uložiti u idućih mjesec dana, daljnjih 20 milijuna u idućih godinu dana, a preostalih 150 u dvije godine.
Agrokoru je 92 posto dionica PIK-a Vrbovec prodano po cijeni od milijun kuna i iskupljenje svih potraživanja državnih vjerovnika u iznosu od 40 milijuna kuna.
Čobanković je više puta ponovio da je riječ o vrlo složenim privatizacijama, da je riječ o društvima koja su mjesečno stvarala gubitak od oko 12 milijuna kuna.
Značaj privatizacije vidi u povećanju postojeće proizvodnje, zadržavanju zaposlenih i socijalne klauzule za radnike, te u dodatnim ulaganjima.
S početkom iduće godine počet će se voditi upisnik u koji će se bilježiti založna prava na pokretninama, pravima, poslovnim udjelima u trgovačkim društvima, zakonski prijedlog koji to omogućuje Vlada je utvrdila na današnjoj sjednici u Vukovaru.
Riječ je o zakonu o upisniku sudskih i javnobilježničkih osiguranja tražbina vjerovnika na pokretnim stvarima i pravima.
Taj će zakon omogućiti jače osiguranje vjerovnika, bržu provedbu ovrha, ustvrdila je ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt.
Upisnik bi se vodio pri Financijskoj agenciji (FINA-i), a s obzirom na njezinu infrastrukturnu mrežu bio bi povezan s cijelom Hrvatskom.
Upisnik bi bio javna knjiga i svatko bi imao pravo tražiti da mu se omogući uvid u njega.
Javnom evidencijom prava na pokretninama i pravima, štiti se i interes potencijalnih vjerovnika, jer će moći doći do informacije o kreditnoj sposobnosti dužnika.
Poslovni ljudi će odahnuti i dobiti dodatni poticaj za ulaganja, istaknula je ministrica pravosuđa.
Hrvatska vlada predložila je danas da se uz lov i trgovanje, zabrani i posjedovanje prstaca, te oštrije novčano kazne osobe koje krše te zabrane.
Mijenjajući Zakon o morskom ribarstvu, Vlada se zauzela da pravne osobe koje love, trguju ili posjeduju prstace, umjesto sadašnjih od 6 tisuća do 30 tisuća kuna, plaćaju kazne u rasponu od 30 tisuća do čak 300 tisuća kuna.
Vlada je utvrdila izmjene u Zakonu o poljoprivrednom zemljištu prema kojemu bi općinska i gradska vijeća morala u roku od dva mjeseca po stupanju na snagu zakona donijeti programe raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem, u suprotnom bi to učinilo županijsko poglavarstvo. Isto bi se postupilo i ako ta vijeća u roku od dva mjeseca od dobivanja suglasnosti na program ne bi raspisala natječaje za zakup, odnosno prodaju.
Općinska i gradska vijeća dobivaju mogućnost da ograniče maksimalnu površinu zakupa, a Vlada predlaže i ograničenje naknade za koncesiju, maksimalno bi iznosila dvostruko od početne cijene.
Državno zemljište iznimno bi se moglo prodati izravnom pogodbom kada je to u interesu države, te ako se za kupnju javi obrazovna ustanova ili slična institucija.
Vlada predlaže i novu vrstu koncesije, za ribnjačarstvo i to na rok od 20 do 40 godina.
Planira izmijeniti i redoslijed prvenstva kod kupnje državnog zemljišta, prioritet dobivaju obiteljska gospodarstva upisana u registar obveznika poreza na dohodak kojima je poljoprivreda osnovna djelatnost, zatim obiteljska poljoprivredna gospodarstva, pravne osobe registrirane za poljoprivredu, te ostale fizičke i pravne osobe koje nisu u registru, a kane se baviti poljoprivredom.