Prijedlog je uvodno obrazložila ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt, ističući da je riječ o još jednom koraku u reformi pravosuđa i stvaranju bržega i učinkovitijeg pravosudnog sustava.
Predloženim zakonom Vlada, među ostalim, predviđa podjelu sudova na redovne i specijalizirane. Redovnim sudovima smatrat će se općinski i županijski, a specijaliziranima prekršajni, trgovački, visoki prekršajni, visoki trgovački i upravni sud.
Predviđena je i mogućnost osnivanja posebnih odjela izvan sjedišta sudova, te mogućnost da se, na zahtjev građana, uvede sudbeni dan.
Pri sudovima bi se mogli osnivati odjeli za praćenje ujednačenosti sudske prakse te za informatizaciju sudova, a građanima bi se dala mogućnost da od Vrhovnog suda zatraže ocjenu ujednačenosti sudske prakse.
Vrhovni sud bi tako ocjenjivao jesu li građani jednako tretirani u slučajevima u kojima su sudovi u drugom stupnju, u istoj činjeničnoj i pravnoj osnovi, izrekli različite presude.
Takvo će se rješenje odnositi na slučajeve u kojima nije dopušten izvanredni pravni lijek.
Predlaže se i osnivanje pravosudne inspekcije, a sucima bi se uvela obveza podnošenja imovinske kartice.
Iako načelno podržavaju predloženi zakon, oporbeni klubovi smatraju da se njime neće učiniti bitan iskorak u funkcioniranju pravosuđa.
"Osobno ne zagovaram kirurgiju kao način rješavanja problema u pravosuđu, ali ni aspirin. Mislim da bi antibiotik bio primjereniji", kazao je Ivo Josipović (SDP), koji ne očekuje da će primjena predloženog zakona dovesti do dramatičnih pomaka u pravosudnom sustavu.
Podršku predloženom zakonu Ratko Gajica (SDSS) uvjetovao je implementacijom odredaba Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina koje manjinama jamče određenu zastupljenost u pravosudnim tijelima.
Taj je zahtjev ministrica Škare-Ožbolt ocijenila opravdanim, te najavila da će se prijedlog do drugog čitanja uskladiti s tim ustavnim zakonom.