Ta bi strategija, tvrde stručnjaci, omogućila da se afganistanska proizvodnja opijuma, najveća na svijetu s više od 4.000 tona protekle godine (87 posto cjelokupne svjetske proizvodnje), otrgne iz "ilegalnog kruga narko bosova i švercera heroina".
Legalna prodaja opijuma farmaceutskim laboratorijima istodobno predstavlja priliku da se "odgovori na žurne potrebe proizvodnje substanci poput morfina i kodeina" koje suzbijaju bol. Velika potražnja za tim substancama posebice se bilježi u zemljama u razvoju.
Prema UN-u, Afganistan, gdje droga predstavlja 60 posto unutrašnjeg bruto proizvoda, uglavnom preživljava zahvaljujući uzgoju kulture opijuma. Kad je već tako, zaključuju stručnjaci, tamošnjim bi seljacima trebalo omogućiti legalizaciju proizvodnje na način da se opijum rabi u korisne svrhe a ne za opskrbu trgovine heroinom.
"Smanjenje proizvodnje heroina od afganistanskog opijuma značilo bi preusmjeravanje opijumskog novca od švercera droge i terorista prema stanovništvu. To je jedini način da se uspostavi pravna država", ocjenjuje direktor Vijeća Senlis Emmanuel Reinert.
Afganistanski predsjednik Hamid Karzai objavio je krajem prošle godine "sveti rat" protiv droge a SAD je predložio "strategiju iskorjenjivanja". Međunarodni stručnjaci su, međutim, uvjereni da ta "strategija ozbiljno ugrožava budućnost Afganistana".