Berdjajev u svojoj knjizi "Smisao povijesti" (249 str.) u deset poglavlja propituje bit povijesnoga, značenja i predaje, odnos metafizičkoga i povijesnog, nebesku povijest i u njoj Boga i čovjeka, odnos vremena i vječnosti, sudbinu židovstva, kršćanstvo i povijest, renesansu i humanizam, kraj renesanse i krizu humanizma, uvođenje strojeva, raspad ljudskoga lika i naučavanje o progresu i kraju povijesti.
Autor je knjizi dodao još i esej Volja za život i volja za kulturu.
Ruska je misao tijekom 19. stoljeća bila obuzeta problemima filozofije povijesti, piše u predgovoru svoje knjige Berdjajev i dodaje kako se na njezinim zasadama ustrojavala ruska nacionalna samosvijest.
Berdjajev iznosi stajalište kako je "stvaranje religijske filozofije povijesti očito sklonost ruske filozofske misli, koja je samonikla, usmjerena na eshatološke probleme kraja povijesti i apokaliptički obojena". U tome se ona, smatra Berdjajev, razlikuje od misli Zapada.
Berdjajevljev "Smisao povijesti" nastao je na temelju predavanja koja je autor održao u Moskvi na Akademiji duhovne kulture, tijekom zime 1919./1920. godine.
Knjiga je prvi put objavljena u Berlinu na ruskom jeziku 1923., godinu dana nakon Berdjajevljeva progona iz Rusije.
Pogovor hrvatskom izdanju, pod nazivom "Filozofija povijesti Nikolaja A. Berdjajeva", napisao je nadbiskup riječki msgr. Ivan Devčić.
Glavni urednik Verbumovih izdanja Petar Balta istaknuo je kako je "Smisao povijesti" izišao kao 8. svezak Verbumove biblioteke Idea.
U njoj su do sada objavljena nezaobilazna djela kršćanske filozofije kao što su knjige Josepha Bochenskog "Uvod u filozofsko mišljenje", Karola Wojtyle "Temelji etike", Soren Kierkegaarda "Strah i drhtanje", Hansa Sedlmayra "Gubljenje središta", Romana Guardinija "Konac novoga vijeka", Christopher Dawson "Razumijevanje Europe" i Ante Mišića "Rječnik filozofskih pojmova", napomenuo je Balta.
Nikolaj Berdjajev (1874.-1948.) je ruski kršćanski filozof egzistencijalist. Na hrvatski jezik prevedena mu je knjiga "Novo srednjovjekovlje".