"Hrvatska nije proizvođač narkotika, ali krijumčarenje, posebice heroina, preko 'Balkanske rute' u zapadnu Europu ostaje ozbiljna briga", rekao je State Department u godišnjem Izvješću o strategiji međunarodne kontrole narkotika za 2004. u kojima je ocijenio stanje u praktički svim zemljama svijeta.
Hrvatska graniči sa Slovenijom, Srbijom, Mađarskom i Bosnom i Hercegovinom i ima 1.000 kilometara obale što predstavlja privlačnu metu za krijumčare koji nastoje donijeti drogu na veliko europsko tržište.
"Hrvatska policija je zapazila stalni porast krijumčarenja s istoka, procjenjujući da se 70 do 80 posto heroina namijenjenog europskim tržištima krijumčari zloglasnom 'Balkanskom rutom'", kaže State Department.
Tako je u siječnju 2004. hrvatska policija vodila zajedničku operaciju s policijama Austrije, Slovenije i Srbije usmjerenoj protiv krijumčarenja preko Kosova što je rezultiralo zapljenom 7 kilograma heroina kod osobe albanske nacionalnosti.
Hrvatska leži na dijelu Balkanske rute kojom heroin iz azijskih izvora ide na europska tržišta, kaže izvješće i premda se ne smatra primarnim putom, zapljena ukazuje da krijumčari pokušavaju iskoristiti Hrvatsku kao tranzitnu točku za druge droge, uključujući kokain i droge na bazi marihuane.
---
State Department ističe kako je Hrvatska 2003. usvojila Nacionalni program za kontrolu zloporabe droga koji borbu protiv trgovine drogom i zloporaba proglašava Vladinim prioritetima te konkretne zadaće dodjeljuje pojedinim ministarstvima i tijelima Vlade.
Među pozitivna postignuća Hrvatske u borbi protiv zloporabe droga Izvješće ubraja zakonske izmjene u listopadu 2004. kojima su ojačane mogućnosti Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (USKOK) u borbi protiv organiziranog kriminala i dane mu ovlasti da istražuje slučajeve vezane za narkotike.
Hrvatska policija je poboljšala svoje napore u borbi protiv ilegalne trgovine drogama i usredotočila se na određene granične prijelaze što je dovelo do najveće zapljene heroina do sada, kaže izvješće.
Pojačani su i napori u obuci policajaca rezultirajući prvom klasom policajaca koji su završili moderniziranu policijsku školu u lipnju 2004., a iste godine su svi policajci dobili novi priručnik o postupanju, kaže Izvješće.
Hrvatska policija redovito sudjeluje u programima obuke na Međunarodnoj policijskoj akademiji u Budimpešti koju financira SAD kao i na obuci u Roswellu u američkoj saveznoj državi New Mexico.
U naporima u borbi protiv trgovine drogama Sjedinjene Države pružaju pomoć Hrvatskoj, a u 2005. planirana je daljna pomoć u obuci kao i donacije neophodne opreme.
Premda Hrvatska nije regionalni centar ni za pranje novca niti za financijski kriminal, kaže izvješće, ipak je u posljednje vrijeme primijećeno povećanje slučajeva pranja novca u vezi s trgovinom narkoticima Balkanskom rutom. Ocjenjuje se kako "prihodi od regionalne trgovine narkoticima tendiraju da se pretvore u nekretnine i luksuzna dobra".
Većina pranja novca koja se događa u Hrvatskoj vezana je za domaći financijski kriminal poput utaje poreza, privatizacijskih i drugih prijevara vezanih za biznis, navodi izvješće.
Govoreći o hrvatskim naporima izvješće kaže kako je hrvatski Ured za sprječavanje pranja novca između listopada 2003. i prosinca 2004. zaprimio oko 3.000 prijava sumnjivih transakcija te za 70 posto povećao broj onih koje je proslijedio tužiteljstvu.
Izvješće, ipak ističe, kako je unatoč naporima hrvatske Vlade, u 2004. zabilježen mali broj uhićenja i progona u slučajevima pranja novca i financiranja terorizma. Tijekom 2004. hrvatska je policija provela istragu u pet slučajeva pranja novca, a hrvatske vlasti su do sada uspjele dovesti do tri osude za pranje novca, kaže Izvješće.
State Department ocjenjuje kako niz čimbenika koči napore Hrvatske u borbi protiv pranja novca, uključujući slabu suradnju među institucijama vlasti, neodgovarajuća tehnička umijeća policije i tužitelja za analiziranje i bavljenje složenim financijskim kriminalom te opći nedostatak znanja bankara što točno predstavlja pranje novca.
Osim popravljanja tih nedostataka Hrvatska također treba poboljšati režim zapljene imovine kako bi omogućila učinkovito i pravovremeno zamrzavanje i zapljenu sredstava budući da sada tužiteljstvo teško može postići dugoročno zamrzavanje sredstava.
State Department ističe kako Hrvatska surađuje u borbi protiv pranja novca s drugim zemljama te da je pridonijela uspostavi regionalne radne skupine balkanskih zemalja koja se bavi tim pitanjem.
Glede suprotstavljanja financiranju terorizma Hrvatska je donijela niz izmjena kaznenog zakona i uspostavila međuministarsko tijelo kako bi poboljšala režim za borbu protiv terorizma, kaže izvješće. U 2003. Ured za sprječavanje pranja novca istraživao je slučajeve pojedinaca na UN-ovu terorističkom popisu nakon čega su zamrznuta dva računa kojima su navodno preko Hrvatske financirane aktivnosti al Qaede u BiH. U 2004. Ured je zamrznuo financijska sredstva u četiri slučaja dovedenim u vezu s financiranjem terorizma, navodi izvješće.
Izvješće navodi kako je jedan od najvažnijih poduhvata Hrvatske zajednički rad s BiH na suzbijanju prekograničnog pranja novca i krijumčarenja ukazujući da na složenost problema utječe činjenica dugačke granice između dviju zemalja i brojnih rupa u zakonu stvorenih sudskim nepravilnostima diljem BiH.