On je rekao da njegovo izaslanstvo u Bruxelles ne ide da mu se "iščitavaju lekcije" i da se kritizira, tvrdeći da prema politici koju on predvodi "nikada nije bilo čitanja lekcija".
Đukanović je za Radio Crne Gore izjavio je da Crna Gora želi biti u Europskoj uniji (EU), ali nije spremna još jednom poništiti svoju državnost da bi bila u njoj.
"Naš cilj jest da budemo u EU, ali nismo spremni platiti cijenu, ako to netko traži od nas, da se još jednom poništi državnost Crne Gore da bismo bili u EU. Želimo članstvo u EU i euroatlanskim integracijama, ali mislimo da se i u EU i NATO može ući dostojanstveno, a ne pritom odričući se sebe", istaknuo je crnogorski premijer.
Đukanović je ponovio stajalište Podgorice kako je državna zajednica sa stajališta europskih integracija potpuno nefunkcionalna i neodrživ projekt, nazivajući manipulatorskim političke teze da je zajednica najbrži put u Evropu.
"Već tri godine imamo Beogradski sporazum, već dvije Ustavnu povelju. Za to vrijeme smo mnogo više stajali u mjestu. Jedina smo država u regiji koja nema tzv. studiju o izvedivosti. Paradoksalno je, ali točno - Srbija i Crna Gora su na repu europskih integracija", rekao je Đukanović.
Glasnogovornica visokog europskog predstavnika za vanjsku politiku i sigurnost Solane, Christine Gallach, izjavila je u utorak podgoričkim medijima kako se "Crna Gora i Srbija mogu približiti Europskoj uniji jedino ako ulože maksimalan napor u provođenju ekonomskih i političkih reformi", te je izrazila "zabrinutost EU zbog inicijativa koje dvije članice mogu skrenuti na pogrešan put".
"Radi se o političkim inicijativama koje mogu odvratiti od ključnih ciljeva, a to su prije svega približavanje europskim integracijama. Takve inicijative mogu stvoriti dodatne političke tenzije", kazala je Gallak komentirajući skori susret Solana-Đukanović i crnogorski prijedlog o preuređenju državne zajednice.
Prošloga tjedna crnogorski čelnici uputili su službenom Beogradu prijedlog o redefiniranju sadašnje državne zajednice Srbije i Crne Gore u savez neovisnih i međunarodno priznatih država. U Beogradu nije sa simpatijama dočekan ovaj prijedlog, cijeneći da će Srbija i Crna Gora zajedno brže ući u Europu.
Ukoliko ne dođe do dogovora Podgorice i Beograda, Crna Gora ima mogućnost po Ustavnoj povelji raspisati početkom iduće godine referendum na kojem bi se građani izjasnili o njenom državno-pravnom statusu.
Početkom veljače u Crnoj Gori su formirana dva neovisna pokreta 'za' i protiv referenduma. Pobornike neovisne Crne Gore predvodi bivši šef crnogorske diplomacije Branko Lukovac, a drugi okuplja zagovornike zajedničkog saveza sa Srbijom, a na čelu mu je Zoran Žižić, potpredsjednik prosrpske Socijalističke narodne partije. Prema najnovijim anketama, 57 posto građana preferira samostalnu i neovisnu Crnu Goru.