O projektu kineskoga prijevoda te Štajnerove knjige koju je s esperanta na kineski preveo Shi Cheng Tai govorila je tajnica Hrvatskoga saveza za esperanto Spomenka Štimec istaknuvši kako je središnja točka cijeloga večerašnjeg događanja zapravo spomen na Karla Štajnera.
To je pak bila zadaća književnika Predraga Matvejevića koji je s nazočnima podijelio sjećanja na osobne susrete i kontakte sa Štajnerom, stavivši ih u kontekst vremena i zbivanja koja su obilježila Štajnerov život. Matvejević je i autor predgovora kineskom izdanju knjige, a riječ je o tekstu iz Matvejevića "Istočnog epistolara" kojega je objavio zagrebački nakladnik Ceres.
Tako je, primjerice, Matvejević podsjetio da je Štajneru 1991. oduzeta mirovina uz tumačenje da je, kako je rekao, "mirovinu dobio od komunista". Dodao je da je tim povodom uputio pismo tadašnjem hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu te da je to bilo jedno od njegovih rijetkih pisma političarima koje je imalo rezultata, budući da je, rekao je Matvejević, nakon toga Štajneru bila vraćena mirovina.
U slučaju Štajnerove knjige "7000 dana u Sibiru" esperanto je posredovao kao jezik-most između hrvatskoga i kineskoga jezika, rekla je Štimec.
Spomenula je brojne zanimljivosti vezane za projekt kineskoga prijevoda Štajnerovih "7000 dana u Sibiru", među kojima je i podatak da je taj prijevod potaknuo japanski slavist Kurisu Kei prije dvije godine u dobi od 93 godine, dodavši kako je i danas s 95 godina Kurisu Kei još izrazito aktivan u promicanju kontakata između različitih, često jezično vrlo udaljenih, književnosti.
Tako je zahvaljujući, kako je rekla, "vitalnom stanovniku jednoga tokijskog staračkog doma" krenula pripovijest o prijevodu na kineski Štajnerove knjige koja je objavljena u srpnju prošle godine u povodu održavanja Svjetskoga kongresa esperantista u Pekingu u nakladi od dvije tisuće primjeraka.
Knjigu je objavila Kineska obrazovna i znanstvena izdavačka kuća, tiskana je na Sveučilištu Leoning, a sadrži 286.000 ideograma.