Miletić je poslijepodne doputovao iz Beograda u Haag u pratnji srbijanskog ministra za upravu Zorana Lončara koji pred Haškim sudom treba dati državna jamstva za generalovo puštanje na slobodu do početka suđenja. Termin prvog Miletićevig pojavljivanja pred sudom još nije određen.
Miletić je nakon Vladimira Lazarevića i Milana Gvere, treći srpski general koji se tijekom ovoga mjeseca predao ICTY-u.
Optužen je zajedno s Gverom i generalom Zdravkom Tolimirom za zločine protiv čovječnosti i kršenje ratnog prava i običaja počinjenim nad stanovništvom bošnjačkih enklava Srebrenica i Žepa u srpnju i kolovozu 1995.
Nakon predaje Gvere 24. veljače i Miletića, očekuje se dolazak u Haag i prvooptuženog Tolimira, jer je ICTY prošlog petka objavio i njegov dio zajedničke optužnice koji je prethodno bio zapečaćen.
Sva trojica su u vrijeme na koje se odnosi optužnica bili članovi glavnog stožera Vojske Republike Srpske i najbliži suradnici njezinog zapovjednika, jednog od najtraženijih bjegunaca ICTY-a generala Ratka Mladića.
Tolimir je bio Mladićev pomoćnik zadužen za obavještajni rad i sigurnost, Gvero pomoćnik za moral, pravna i vjerska pitanja, a Miletić zamjenik zadužen za operativni rad i obuku.
Tereti ih se za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu, zajedno Radovanom Karadžićem, Mladićem i ostalima iz vrha RS, s ciljem trajnog uklanjanja Bošnjaka s područja istočne Bosne. Taj je zločinački pothvat kulminirao je pokoljem nad oko 7.800 Bošnjaka zarobljenih nakon pada Srebernice 11. srpnja 1995.
Iako su svi ostali sudionici zločinačkog pothvata optuženi, a neki od njih i pravomoćno osuđeni za genocid, poput Radislava Krstića i Vidoja Blagojevića, trojicu Mladićevih najbližih suradnika optužnica ne tereti za taj najteži zločin protiv čovječnosti.
Predaja srpskih generala samo nekoliko dana nakon podizanja haške optužnice, koja predstavlja do sada nezabilježenu kooperativnost u odnosima Beograda i Haaga, ukazuje na moguće postojanja sporazuma o njihovoj predaji u zamjenu za odustajanje od optužbi za genocid.