Ocjenjujući da Hrvatskoj ne trebaju ultimativne rezolucije, klubovi ističu da je dobro i korisno otvoriti raspravu o odnosima sa Slovenijom. U rješavanju otvorenih pitanja, istaknuli su, treba pojačati diplomatske aktivnosti, pitanja rješavati u dogovoru sa susjedima, nikakvo zatezanje odnosa nije dobro, kao ni jednostrani potezi.
Zastupnici HDZ-a kazali su da Hrvatska cijeni slovensku potporu na putu u Europsku uniju, te da dvije države dijele sličnu prošlost i zajedničku, europsku budućnost, pa otvorena pitanja treba riješavati u tom kontekstu.
Vladi i diplomaciji treba prepustiti rješavanje otvorenih pitanja, a ako se ne može postići dogovor, uvijek postoji mogućnost obraćanja trećoj strani, rekao je Goran Jandroković.
Žurne akcije i snažnu diplomatsku aktivnost traži Klub HSLS/DC-a nezadovoljan dosadašnjom politikom popuštanja i prešućivanja.
"Ako je Račanov paraf bio štetan, štetno je i šutjeti", naglasila je Đurđa Adlešić, ocjenjujući da je HSP-ova rezolucija prihvatljiva, osim u dijelu koji zagovara jednostrane poteze.
Protiv HSP-ove rezolucije je Klub SDP-a u kojemu navode kako nisu sigurni da bi to bio prilog miroljubivom rješavanju otvorenih pitanja.
"Problemi se umnažaju i ne rješavaju", rekao je Davorko Vidović koji predlaže da Hrvatski sabor od Vlade zatraži njihovo efikasnije rješavanje.
Dinamiku rješavanja otvorenih pitanja od Vlade traži i Klub HSU-a koji drži kako je ključna točka koju treba rješiti, mirovinski sustav.
I Damir Kajin (IDS) zatražio je rješavanje problema umirovljenika, nastalih nakon što je na snagu stupio slovenski Zakon o dohodovini.
Naime, zbog nepostojanja zakona o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja mirovine se - umjesto sa 16 - oporezuju po stopi od 33 posto, pa su manje od 500 do tisuću kuna, rekao je Kajin. Procijenio je da je time pogođeno oko deset tisuća hrvatskih građana.
Nezadovoljni ishodom svog prijedloga rezolucije o načelima međudržavnih pregovora sa Slovenijom, zastupnici HSP-ovci istaknuli su da su time željeli potaknuti Vladu da počne rješavati probleme.
Hrvatska stranka prava, naime, drži da Hrvatska probleme sa Slovenijom treba rješavati zasebno, koristeći međunarodno pravo: granicu na moru - arbitražom na temelju Konvencije o pravu mora, probleme s nuklearkom Krško - arbitražom na temelju Međunarodne energetske povelje, a problem ušteđevina Ljubljanske banke sudskim tužbama sukladno donesenoj Odluci o dopuštenosti Suda za ljudska prava Vijeća Europe.
Osnovni je cilj HSP-ove rezolucije, obrazložio je Tonči Tadić, utvrditi jasnu pregovaračku platformu. Problem je, rekao je Tadić, što su sve dosadašnje hrvatske vlade sa Slovenijom pregovarale u paketu - popuštalo se u Krškom da se riješi Savudrijska vala, u Savudrijskoj vali zbog Svete Gere, a sve je, kaže, završilo tako da je Hrvatska dala svoje more za slovenski nuklearni otpad.
HSP-ovci drže da je kod međudržavnog razgraničenja na moru u Savudrijskoj vali neprihvatljivo odstupanje od crte sredine. Za to su da Hrvatska jednostrano ukine primjenu članka 39. Sporazuma o pograničnom prometu i suradnji dviju država kojim se dopušta slovenski ribolov u hrvatskom teritorijalnom moru, te da ukine i članak 71. Zakona o morskom ribarstvu kojim se strancima dopušta ribolov u hrvatskom teritorijalnom moru.
HSP-ovci se zauzimaju da hrvatska pravosudna tijela i policija najoštrije reagiraju na svaki pokušaj narušavanja hrvatskog suvereniteta na kopnu, posebno glede granične crte i prijelaza.