Prema riječima voditelja Euroinfo centra Zlatka Bazianeca, u te dvije godine najveći se dio sredstava odnosi na sredstva iz programa PHARE, ISPA i SAPARD. Dodao je kako će Euroinfo centar osim seminara za detaljno i pojedinačno upoznavanje s programima organizirati i niz radionica za konkretnu pripremu i prijavu projekata koji će kandidirati za financiranje iz predpristupnih fondova.
Programe je predstavila načelnica Uprave za koordinaciju programa pomoći i suradnje s EU pri Ministarstvu europskih integracija Nataša Mikuš, koja je kazala da je iz programa PHARE za izgradnju institucija te gospodarsku i socijalnu koheziju u 2005. i 2006. godine Hrvatskoj namijenjeno po 80 milijuna eura, odnosno ukupno 160 milijuna eura.
Iz programa ISPA, za okoliš i promet, Hrvatskoj je namijenjeno 25 milijuna eura u 2005. te 35 milijuna eura u 2006. godini, a iz programa SAPARD za podršku poljoprivredi i ruralni razvoj 25 milijuna eura u 2006.
Sredstva iz ovih programa koristile su i nove članice EU, te Rumunjska i Bugarska. Te su zemlje od 1990. do 2003. iskoristile čak 18,78 milijardi eura pomoći, a pomoć se kretala od 388,6 milijuna eura, koliko je u tom razdoblju iskoristila Slovenija ili 498 milijuna eura u Estoniji, do čak 6 milijardi eura za Poljsku ili 3,6 milijardi eura koliko je iskoristila Rumunjska.
Hrvatskoj će u procesu približavanja EU biti dostupna i sredstva iz programa kratkoročne tehničke pomoći za razmjenu informacija TAIEX te Programa EZ, no ta se sredstva ne određuju unaprijed po zemljama.
Mikuš je predstavila i mogućnosti budućeg korištenja pomoći iz četiriju strukturnih fondova - za regionalni razvoj (ERDF), usmjeravanje i garancije u poljoprivredi (EAGGF) i za socijalni razvoj (ESF) te Financijskog instrumenta za usmjeravanje na području ribarstva (FIFG). U svim tim fondovima za pomoć članicama EU od 2000. do 2006. predviđeno je čak 195 milijardi eura.
Predstavila je i kohezijski fond namijenjen unaprijeđenju zaštite okoliša i prometne infrastrukture u članicama EU s BDP-om manjim od 90 posto prosjeka Unije, a koji je od 2000. do 2006. 'težak' 18 milijardi eura.
Ujedno je najavila i da će od 1. veljače ove godine, sukladno Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, hrvatske tvrtke moći sudjelovati na natječajima o javnoj nabavi u EU, i to pod istim uvjetima kao i tvrtke iz Unije.