U tisku je nedavno objavljeno da je HOK zatražio ocjenu ustavnosti izmjena Zakona o zemljišnim knjigama jer je ukinuta odredba po kojoj je sud podnositelja neurednog prijedloga za upis u zemljišne knjige trebao pozvati da u primjerenom roku ukloni nedostatke. Umjesto toga, propisano je da se nedostaci moraju urediti u roku 30 dana od stupanja na snagu izmijenjenog Zakona.
U HOK-u smatraju da su time oštećeni građani jer sudovi prijedloge za upis podnesene prije izmjene Zakona, zbog preopterećnosti uopće nisu uzeli u rad, pa samim tim niti upozorili stranke da uklone nedostatke. Po mišljenju HOK-a, oštećeni su građani kojima je bilo odobreno prekoredno rješavanje predmeta. Njima su sudovi zbog manjkavosti odbacili prijedloge za upis, pa su morali ponovno podnositi prijedloge i plaćati pristojbe, tvrde u HOK-u. Smatraju da zakonodavac nije propisao razuman rok u kojemu bi se mogli dovršiti postupci započeti prije stupanja na snagu izmjena Zakona.
U Ministarstvu pravosuđa tvrde da nije došlo do bitnih promjena te da je propisivanjem roka od 30 dana ustvari zadržan primjeren rok te da je stav HOK-a "jedno od pravnih mišljenja koje može, a ne mora biti prihvatljivo". U odnosu na prigovore na gubitak prava prekorednog rješavanja predmeta, Ministarstvo ističe da to pravo nije bilo uređeno ni Zakonom o zemljišnim knjigama ni izmjenama tog zakona.
Ministarstvo pravosuđa u priopćenju tvrdi da su, nakon izmjene Zakona, u zadnjem tromjesječju prošle godine sudovi s većim brojem zaostataka po prvi put riješili godišnji priliv i značajan broj zaostalih predmeta.
Kao primjer navode da su u zemljišnoknjižnom odjelu zagrebačkog Općinskog suda lani zaprimljena 53.462 predmeta, a riješeno ih je 57.540. Odbačeno je 10 posto predmeta, dok je taj prosjek na razini cijele Hrvatske 1 posto, kažu u Ministarstvu.