FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Godišnjim paušalom boravišne pristojbe do boljih rezultata u turizmu

ZAGREB, 23. veljače 2005. (Hina) - Uvođenjem paušala za boravišnupristojbu za privatne iznajmljivače očekuje se da bi se već ove godineod tih pristojbi moglo prikupiti oko 90 milijuna kuna, što je za oko30 milijuna kuna više u odnosu na prošlu godinu.
ZAGREB, 23. veljače 2005. (Hina) - Uvođenjem paušala za boravišnu pristojbu za privatne iznajmljivače očekuje se da bi se već ove godine od tih pristojbi moglo prikupiti oko 90 milijuna kuna, što je za oko 30 milijuna kuna više u odnosu na prošlu godinu.

Lani je od boravišne pristojbe za goste kod privatnih iznajmljivača ostvareno 64 milijuna kuna.

Prijedlog za uvođenje paušalnog plaćanja boravišne pristojbe za privatne iznajmljivače Vlada je već uputila u Hrvatski sabor na donošenje po hitnom postupku, a želja je Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka da se taj paušal počne naplaćivati već za ovu godinu.

U Hrvatskoj je lani bilo registrirano oko 50 tisuća privatnih iznajmljivača smještaja, sa oko 340 tisuća kreveta, što čini 40 posto ukupnih smještajnih kapaciteta. Po procjenama turističkih zajednica oko 20 posto ukupno registriranih iznajmljivača ne plaća boravišnu pristojbu i ne prijavljuje goste, što znači da rade na crno.

Uvođenjem godišnjeg paušalnog plaćanja boravišne pristojbe za privatne iznajmljivače smještaja želi se osigurati ne samo urednije izvršavanje propisanih financijskih obveza privatnih iznajmljivača nego i riješiti dugogodišnji problem neprijavljivanja gostiju u hrvatskom turizmu, kaže državni tajnik za turizam pri Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka Zdenka Mičića.

Predloženo paušalno plaćanje boravišne pristojbe uvelo bi se paralelno s uvođenjem paušalnog poreza na dohodak građana iznajmljivača, o čemu pravilnik izrađuje Ministarstvo financija.

Iznos godišnjeg paušala je određen je prema broju kreveta, visini boravišne pristojbe i koeficijentu područja na kojem se pružaju usluge smještaja, a razvrstan je u tri razreda, pojašnjava pomoćnik resornog ministra za sustav turističkih zajednica i selektivne oblike turizma Robert Baćac.

U prvom su razredu mjesta koja imaju izlaz na more ili imaju više od 100 tisuća stanovnika s koeficijentom 1 (Split, Rijeka, Biograd i slično), a iznajmljivači bi u takvim mjestima plaćali godišnji paušal po jednom krevetu od 300 kuna, te još 300 kuna poreza na dohodak, odnosno ukupno 600 kuna. Primjerice za one koji imaju 10 kreveta godišnji paušal bi za boravišnu pristojbu iznosio 3.000 kuna, sa porezom još toliko, što je ukupno 6.000 kuna.

U drugom su razredu mjesta u obalnom zaleđu i unutrašnjosti zemlje sa koeficijentom 0,75, pa bi po krevetu paušal za boravišnu pristojbu iznosio 225 kuna godišnje, plus isto toliko poreza na dohodak ili ukupno 450 kuna po krevetu.

U trećem su razredu mjesta na područjima posebne državne skrbi, na brdsko-planinskim područjima i otocima iz I. skupine (primjerice Lastovo) sa koeficijentom 0,50, odnosno za boravišnu bi pristojbu po krevetu iznajmljivači godišnje plaćali 150 kuna ili ukupno s porezom 300 kuna.

Sve su te kalkulacije rađene temeljem procjenjene prosječne popunjenost kapaciteta u privatnom smještaju od 40 dana godišnje, a ako se utvrdi da im je popunjenost duža od toga ostavljena je mogućnost općinskim i gradskim vijećima da povećaju visinu koeficijenta, ali maksimalno dvostruko, i to na prijedlog turističkih zajednica.

Godišnji paušal boravišne pristojbe iznajmljivači bi mogli plaćati, dodaje Baćac, jednokratno ili u tri rate, s time da je rok za plaćanje u oba slučaja, najkasnije do 30. rujna tekuće godine.

(Hina) xtam yds

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙