"Dobio sam optužnicu i idem u Den Haag", bio je Delićev komentar koji se u gotovo identičnom obliku pojavio u svim sarajevskim dnevnim listovima u srijedu.
Podizanje optužnice protiv Delića nije prouzročilo posebne komentare s iznimkom onoga što ga je iznio član Predsjedništva BiH Sulejman Tihić.
On je u izjavi novinarima datoj u Neumu, gdje je boravio na sastanku političkih lidera iz BiH, kazao kako ova optužnica predstavlja pokušaj "izjednačavanja agresora i branitelja". Upravo je Delić, tvrdi Tihić, bio taj koji je sprječavao činjenje zločina i zabranjivao bilo kakvu osvetu. Kršenja ratnog prava i običaja moglo je biti, naveo je Tihić, no to nije bio koncept obrane Armije BiH.
Kako prenosi "Dnevni avaz", bivši zapovjednik Armije BiH u Den Haag putuje u pratnji ministra unutarnjih poslova Federacije BiH Mevludina Halilovića.
Njegova će zadaća biti još jednom obrazložiti Haškom sudu jamstva za Delićevo privremeno puštanje na slobodu što ih je odmah po pristizanju optužnice u Sarajevu dala federalna vlada.
ICTY je navodno tražio Delićevu predaju u roku od 48 sati no rok za to je ipak pomaknut do ponedjeljka.
Delića je o optužnici osobno izvijestio federalni premijer Ahmet Hadžipašić, a ratni zapovjednik Armije BiH ističe kako nije imao nikakvih dvojbi o tome treba li se predati.
Potvrda o primitku optužnice i komentar sadržan u konstataciji kako se ne osjeća odgovornim za zločine što su ih počinili pripadnici postrojbe "El Mudžahedin" iz sastava Trećeg korpusa Armije BiH ujedno su i posljednje izjave što ih je Delić dao medijima u svojstvu optuženika jer takvi kontakti, po pravilima Tribunala, sada moraju prestati.
Analizirajući vjerojatni sadržaj optužnice, "Oslobođenje" pojašnjava kako bi se ona mogla odnositi na završne ratne operacije vođene u rujnu 1995. godine.
Postrojbe Drugog i Trećeg korpusa Armije BiH tada su izvele uspješnu akciju oslobađanja planine Ozren koja je bila iznimno jako i dobro utvrđeno uporište vojske bosanskih Srba.
Postrojba "El Mudžahedin" uspjela se dva dana prije početka borbi neopaženo ubaciti u pozadinu srpskih snaga na području Vozuće i nakon toga ih vrlo brzo poraziti. Tada su međutim počinjeni i teški zločini koji su, među ostalim, dokumentirani i video snimkama masakriranja.
Ti zločini nikada nisu sankcionirani pa će stoga zbog njih sada odgovarati general Delić. "Oslobođenje" nagađa kako optužnica protiv Delića nije i posljednja na kojoj će se naći ime nekoga od istaknutih bošnjačkih civilnih ili vojnih dužnosnika iz ratnog razdoblja.
Podsjećajući na ranije izjave glavne haške tužiteljice Carle del Ponte u kojoj je navedeno kako treba očekivati optužnice protiv trojice Bošnjaka, ponovo se špekulira kako bi to osim Delića mogli biti ratni član Predsjedništva BiH Ejup Ganić i zapovjednik Trećeg korpusa umirovljeni general Sakib Mahmuljin.