Optužnica u tom sudskom procesu tereti četvoricu bošnjačkih dužnosnika da su odgovorni za skrivanje više od devet tisuća minobacačkih granata i tri tone eksploziva, koje je u tri tajna skladišta u istočnom Mostaru 2002. otkrio i zaplijenio SFOR.
Odluka o isključivanju javnosti odnosno medija u praćenju toga sudskog procesa uslijedila je na zahtjev mostarskog odvjetnika Damira Sadovića, branitelja prvooptuženoga Mehmeda Bajgorića. Sadović je, obrazlažući svoj zahtjev rekao kako će se u sudskom procesu koristiti i dokumenti koji su proglašeni državnom i vojnom tajnom te stoga suđenje, po njegovu mišljenju, treba biti bez nazočnosti medija.
Uslijedila je stanka nakon koje je predsjednica Sudskog vijeća Romana Škobić-Ćorić kazala kako se prihvaća zahtjev za isključenje javnosti iz tog sudskog procesa, jer je provjerom ustanovljeno da dokumenti koji će se koristiti imaju oznaku državne i vojne tajne. "Prijedlog za isključenje javnosti iz tog sudskog postupka je utemeljen. Isključenje javnosti nije u suprotnosti s odredbama Europske konvencije o ljudskim pravima", rekla je Romana Škobić-Ćorić. Međutim, ni ona ni odvjetnik Sadović nisu precizirali tko je dokumente koji će se koristiti u tom sudskom procesu proglasio državnom i vojnom tajnom. Također nisu objasnili jesu li u proglašenju tih dokumenata državnom tajnom, osim bošnjačkih, sudjelovali i hrvatski i srpski dužnosnici u BiH.
Predsjednica Sudskog vijeća najavila je da će izricanje presude biti javno, no nije rekla kada bi se to moglo dogoditi.
Zapovjednici Stabilizacijskih snaga su 2002., nakon zapljene više od devet tisuća granata i tri tone eksploziva, rekli da bi cijeli Mostar bio sravnjen sa zemljom u slučaju eksplozije tako velike količine tajno uskladištena oružja. Pronalazak tog naoružanja u tri tajna skladišta u istočnom Mostaru najveća je poslijeratna zapljena oružja u BiH.