Program, koji se temelji na Zakonu o zaštiti potrošača, donosi prioritete, konkretne zadatke i rokove za ovu i iduću godinu, kao i točno naznačene nositelje pojedinih aktivnosti.
Najugroženiji su, upozoravaju oporbeni klubovi, korisnici javnih usluga - grijanja, telefonije, vodoopskrbe, prijevoza itd.
HT obračunava telefonske razgovore kako hoće, iako se više puta tražilo da ih obračunava po sekundi, kazala je Ljubica Lalić (HSS), navodeći da su potrošači prisiljeni plaćati i ukradenu struju i grijanje, jer isporučitelji nisu u stanju to riješiti.
Vlada proziva lokalne razine, a ne vidi svoje monopoliste, primijetio je Damir Kajin (IDS) spominjući među inima HEP, Jadroliniju, Hrvatske šume, Hrvatske željeznice itd.
Hoće li HŽ nadoknaditi putniku štetu zbog kašnjenja, hoće li HAC vraćati cestarinu koju naplaćuje kao da je izgrađena cijela trasa autoceste, a ne tek dio, zanima Dragutina Lesara (HNS).
Klubovi drže da se premalo računa vodi o zdravstvenoj ispravnosti hrane, a uporište za to nalaze u ogromnom uvozu.
Uvozi se sve i svašta, pa i hrana najniže kvalitete, naglašava Ruža Tomašić (HSP), a Lalić (HSS) dodaje da će zbog nejasnih i loših zakona Hrvati jesti, ne mrvice s europskog stola, nego otpad.
Dotaknuto je i pitanje zaštite potrošača u bankarstvu.
Zašto su kamate u Hrvatskoj dvostruko više nego u zemljama tih banka, tko će građane zaštiti od tih lihvarskih kamata, pita se Tomašić (HSP).
Ocjenu da se ne provode ni postojeći zakoni, Lesar (HNS) je zorno pokazao na primjerima nečitkih i netočnih deklaracija, a 'dokaze' o tome predao je nadleženom državnom službeniku.
Klubovi su se suglasili da treba bolje informirati potrošače, te osigurati dovoljno novca za provedbu Programa.