"Zakon o zaštiti potrošača i jest i nije ispunio očekivanja potrošača - potrošači nemaju povjerenja u učinkovitost tijela nadzora i sudbene vlasti, nemaju naviku traženja ispunjenja svih vrijednosti i nerado pišu pritužbe", kazala je Brčić-Stipčević te dodala da potrošači još ne shvaćaju da učinkovita zaštita počinje od samozaštite.
Na znanstvenom skupu "Zaštita potrošača i ulagatelja u europskom i hrvatskom pravu - Izazovi međunarodnog tržišta roba i kapitala" sudjeluje oko 100 pravnih stručnjaka, predstavnika udruga, Državnog inspektorata i pravosuđa.
Predsjednica HUZP-a je podsjetila da su iz nacrta Zakona bile izbačene sve odredbe koje uređuju odnose potrošača i pružatelja turističkih usluga, posebice u dijelu "paket aranžmana". Nije određeno koliko članova moraju imati povjerenstva poduzeća u javnim uslugama, pa su predstavnici potrošača uglavnom preglasani, a nema ni odredbe o nadoknadi troškova predstavnika potrošača, naglašava.
Loši zakoni, kao što je onaj o komunalnoj djelatnosti, dovode do apsurdnih cjenika kao što je, kazala je, važeći cjenik za isporuku vode na otoku Krku. Komunalno poduzeće Ponikve naplaćuje istu uslugu po 32 različite cijene, u rasponu od 3,75 kuna za prostorni metar vode do 72 kune po kubiku, ovisno o kategoriji kupca. Stoga je HUZP prijavio to poduzeće mjerodavnim tijelima i Ustavnom sudu, ali je utvrđeno da je naplata u skladu s važećim propisima, kazala je Brčić-Stipčević dodavši da je ipak učinjen pomak i da se posljednjih godina sporovi lakše rješavaju, osim kod monopola.
HUZP zaprima zahtjeve građana za pomoć i nastoji im pomoći u ostvarenju njihovih prava. Najviše pritužaba je na monopolističke tvrtke (HEP, HT, poduzeća za vodoopskrbu) te na tijela državne uprave i jedinica lokalne samouprave. Najčešći prigovori su na kakvoću proizvoda, cijene, uslužnost servisa, naplaćivanje neobavljena posla, obračun kamata, neisplaćivanje uloga u štedionicama.
Za bolju zaštitu potrošača potrebno je podići svijest potrošača i povjerenje u institucije, educirati potrošače i poduzetnike, povećati učinkovitost nadzora, donijeti propise i podzakonske akte koji nedostaju, redovito objavljivati analize ustanova za nadzor, osnažiti civilne organizacije te pojačati institucionalnu potporu potrošača u monopolskim područjima, zaključila je Brčić-Stipčević.
Znanstveni skup o zaštiti potrošača završava sutra, 4. veljače.