Predstavnici Društva za socijalnu i preventivnu pedijatriju ističu da bi uvođenjem kombiniranog cjepiva djeca u prve dvije godine života bila cijepljena samo šest umjesto 11 puta, a time i manje traumatizirana ubodima.
Pedijatri smatraju da treba povući sadašnje cjepivo protiv ospica, zaušnjaka i rubeole, kojim se djeca cijepe s navršenom prvom godinom života te prije polaska u školu.
Goran Tešović iz Klinike za infektivne bolesti tvrdi da to cjepivo kod djece može izazvati aseptični meningitis te druge vrlo teške komplikacije.
Po njegovu istraživanju provedenom između 1994. i 2001., to se dogodilo kod troje od 10.000 cijepljene djece, što je visok postotak.
Pedijatri također smatraju da protiv hepatitisa B djecu treba cijepiti već u dojenačkoj dobi, te umjesto sadašnjeg cjepiva protiv dječje paralize uvesti ono s manje nus-pojava. Ujedno bi u obvezni program cijepljenja trebalo uvesti cjepivo protiv gripe jer ta bolest kod djece može izazvati velike komplikacije.
S takvim stajalištima ne slaže se predsjednik Hrvatskog društva za epidemiologiju Borislav Aleraj koji smatra da Hrvatska ima vrlo dobar program cijepljenja djece koji ne treba mijenjati jer daje dobre rezultate, pa je pobol od tih bolesti vrlo nizak.
Predsjednik Društva za socijalnu i preventivnu pedijatriju Milivoj Jovančević istaknuo je da pedijatri nemaju utjecaja na kalendar cijepljenja koji svake godine donosi posebno povjerenstvo sastavljeno od epidemiologa, proizvođača cjepiva i infektologa.
Pritom ističe da je neslaganje oko programa cijepljenja problem struke, a ne nedostatka novca, jer je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje uvijek bio spreman osigurati više novca.