Protokol obvezuje vodeće industrijske zemlje da u odnosu na referentnu 1990. godinu smanje za pet posto ispuštanje plinova koji uzrokuju učinak staklenika u razdoblju od 2008. do 2012.
Hrvatska je Kyoto protokol potpisala 1999., ali ga još nije ratificirala te ga stoga neće početi primjenjivati. Razlog tome je hrvatski zahtjev za povećanjem visine emisije stakleničkih plinova (kvota) za baznu 1990., u odnosu na koju će biti obvezna smanjiti emisiju plinova za pet posto.
Naime, kako kažu u Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja, primjena Kyoto protokola u Hrvatskoj bez povećanja kvote dovela bi do ozbiljnog ugrožavanja gospodarskog rasta Hrvatske, jer bi se trebala uložiti znatna sredstva u njegovu provedbu.
Sporazum Ujedinjenih naroda o smanjenju globalnog zagrijavanja dosad je pristupilo 126 država.
Kako bi počela njegova primjena protokol je trebalo ratificirati najmanje 55 zemalja koje ukupnu proizvode najmanje 55 posto svjetske emisije ugljičnog dioksida.
Preduvjeti za njegovo stupanje na snagu stvoreni su odlukom Ruske federacije da ga ratificira u jesen prošle godine. Međutim, mnogi tvrde da se bez potpore SAD-a, jednog od najvećeg svjetskog zagađivača, neće uspjeti zaustaviti globalne klimatske promjene.
Da bi zemlje Europske unije ispunile svoje obveze propisane tim protokolom pokrenule su početkom godine trgovinu kvotama emisija stakleničkih plinova. Kako su propisane maksimalne količine štetnih plinova (kvote) koje pojedine zemlje, odnosno tvrtke smiju proizvesti, ako neka tvrtka proizvede manje od dopuštene količine štetnih plinova, razliku do limita može prodati onim proizvođačima koji prekoračuju svoje propisane kvote.
Trgovina kvotama u EU-u trebala bi osigurati da emisija štetnih plinova u energetskom i industrijskom sektoru bude smanjena uz najmanje moguće troškove za gospodarstvo.
(Hina) xmpv ysbo