Većina industrijskih država morat će uložiti velike napore kako bi ostvarile ciljeve zadane tim Protokolom koji stupa na snagu 90 dana nakon što mu pristupi 55 država s dovoljno velikom emisijom ugljičnog dioksida. Taj je uvjet ispunjen pristupanjem Rusije u jesen prošle godine.
Njemačka je već smanjila emisiju za 19 posto, a najavila je smanjenje za 21 posto u razdoblju do 2012. Ministar okoliša Juergen Trittin namjerava ispuniti taj cilj trgovinom emitivnim kvotama i uštedama u domaćinstvima.
Početni cilj industrijskih zemalja o smanjenju emisije stakleničkih plinova u razdoblju od 1990. do 2012. za ukupno pet posto vjerojatno ni izdaleka neće biti ostvaren - u prvom redu zbog istupanja SAD-a, najvećeg "proizvođača" stakleničkih plinova.
SAD smatra da je Protokol iz Kyota štetan za američko gospodarstvo. Nova američka ministrica vanjskih poslova Condoleezza Rice izjavila je da Washington puno očekuje od sastanka na vrhu skupine G8, koji je zakazan za srpanj ove godine u Škotskoj, a trebao bi po najavama britanskog premijera Tonyja Blaira biti posvećen između ostalog i promjeni klime u svijetu.
Uloga Rusije u budućnosti procesa iz Kyota još nije jasna. Slom ruskog gospodarstva rezultirao je smanjenjem emisije štetnih plinova u razdoblju od 1990. do 2001. za 38 posto pa Moskva može prodavati neiskorištene kvote drugim zemljama, pod uvjetom da sastavi točan popis emisija. Rusko ministarstvo najavilo je taj potez tek sredinom 2006.