Kako je izvijestila potpredsjednica Vlade i ministrica branitelja, obitelji i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor prioritetna područja su: zaštita i promicanje prava nacionalnih manjina, aktivnih sudionika i stradalnika Domovinskog rata, prava zatočenih i nestalih, ubrzavanje povratka ljudi i imovine, zaštita obitelji, djece i mladih, te osoba starije životne dobi i osoba s invaliditetom.
Nacionalnim programom jamči se i ravnopravnost spolova, skrb o posebno osjetljivih društvenim skupinama (ovisnici o drogama, psihički bolesnici, zaraženi virusom HIV-a), borba na suzbijanju trgovine ljudima i korupcije, zaštita vjerskih prava i sloboda, slobode medija, prava na zdrav život i okoliš, te prava na rad.
Nacionalni program obuhvaća zaštitu i promicanje ljudskih prava na lokalnoj, državnoj, međunarodnoj i regionalnoj razini.
Tim Programom, rekla je Kosor, Vlada želi zaštititi, promicati i unaprijediti ljudska prava u Hrvatskoj, posebno u područjima koja zahtijevaju prioritetno rješavanje postojećih problema, unaprijediti rad državnih i drugih tijela nadležnih za zaštitu ljudskih prava, educirati javnost, te osigurati uvjete za brži razvoj civilnog društva.
Ministrica Kosor izvijestila je da Vlada predlaže da se saborska rasprava o prijedlogu Nacionalnog programa vodi kao prvo čitanje, kako bi se u Program mogle uvrstiti u raspravi iznesene korisne sugestije.
Najavila je i da se Vlada obvezala do 1. svibnja izraditi operativni plan za provedbu Programa.
Zastupnik SDSS-a Milorad Pupovac ocijenio je Vladin prijedlog Nacionalnog programa zaštite i promicanja ljudskih prava za iduće tri godine kao nesuvislu gomila naznaka, dokumenata i imena, bez analize trenutnog stanja i utvrđivanja realnih ciljeva. Pupovac je ocijenio da Vladin Ured za ljudska prava kod izrade Programa nije angažirao struku, zbog čega je predloženi dokument isključivo deklarativne naravi, bez jasnih ciljeva i načina na koji bi se program trebao provesti.
Upozorio je da je kao jedan od prioriteta u zaštiti ljudskih prava program naveo manjinska prava, iako se tom problematikom bavi zaseban Vladin ured.
Predloženi je program ocijenio preambicioznim, jer si, kaže, "Vladin ured pripisuje nadležnost da koordinira ministarstva u cilju zaštite ljudskih prava, za što nije ovlašten".
Neprihvatljivim je ocijenio dio Programa koji se odnosi na Drugi svjetski rat, a u kojem se, među ostalim, govori o "domovinskoj vojsci koja je stvarala suverenu državu". "Nedavno smo imali izjednačavanje partizana i četnika u Srbiji, što je izazvalo oštru osudu javnosti, a vi sada to isto činite i u ovom tekstu izjednačavate pripadnike pobjedničke antifašističke koalicije s onima protiv kojih se ta koalicija borila", kazao je Pupovac. Vladu je pozvao da povuče prijedlog, ocjenjujući da ga se do drugog čitanja ne može doraditi, te da je potrebno napisati potpuno nov dokument.
Njegovo je izlaganje izazvalo niz replika iz HDZ-ovih klupa. Ivana Sučec-Trakoštanec kazala je tako da nije riječ o nesuvislom programu, nego o dokumentu utemeljenom na međunarodnim direktivama i konvencijama.
Predloženom programu usprotivila se i Gordana Sobol (Klub SDP-a), ocjenjujući da je riječ o pukom popisu lijepih želja, budući da ne sadrži provedbene programe, a za njegovu provedbu nije osiguran ni potreban proračunski novac.
Vladinu Uredu zamjera i što je nekim područjima zaštite ljudskih prava, poput prava na rad, dao "sramotno malo prostora", dok su neke skupine, poput homoseksualaca, zanemarene ili čak i prešućene.
I zastupnici nacionalnih manjina smatraju da je riječ o "skupu dobrih želja". Furio Radin predlaže da se u program kao prioritetno područje zaštite ljudskih prava uvrste postupci sigurnosnog aparata, kao i odgovornost državne administracije prema građanima.
Slaven Letica (HSP) smatra da se programom utvrđena sloboda medija treba nadopuniti i zaštitom novinara od sigurnosnih službi. "Slučaj petoro novinara pokazuje da je o svemu detaljno bio obaviješten predsjednik Mesić, koji je", ustvrdio je Letica, "povezan s medijsko-mafijaško-političkim krugovima".
Program je pozdravio Klub HDZ-a, u čije je ime Emil Tomljanović ocijenio da je riječ o dokumentu koji će prvi put cjelovito regulirati problematiku zaštite i promicanja ljudskih prava.