"Naša je skepsa europska, a ne balkanska", rekao je Zidić, dometnuvši da ga čudi "kako to ne razumiju naši europejci".
Zidić (na slici) je upozorio, kako je rekao, na pogibelj od mogućih balkanskih integracija, te rekao kako bi povijest koja se ponavlja mogla biti tragedija. "Naša je dužnost da ju izbjegnemo."
Govoreći o obnovi Matičina rada, Zidić je napomenuo kako je HDZ pozvao na njezinu obnovu 30. rujna 1989.
Na skup o obnovi Matice hrvatske, u Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti (JAZU) 8. prosinca 1989., koji je vodio umirovljeni sveučilišni profesor Miroslav Brandt nisu se odazvali neki Matičini odbornici, zbog uloge u pripremi tog skupa JAZU-a i Saveza socijalističkog radnog naroda (SSRN), rekao je Zidić te predložio da se taj nadnevak obilježi kao skup poticajnog odbora za obnovu rada Matice hrvatske.
O razvojnim pravcima Matice hrvatske u proteklih 15 godina govorio je njezin bivši predsjednik akademik Josip Bratulić, koji je istaknuo kako "nije točno ono što mnogi i danas tvrde da Matica hrvatska nije bila zabranjena nego joj je samo bio onemogućen rad".
Dopredsjednik Matice hrvatske akademik Tonko Maroević govorio je o njezinu nakladništvu, posebno istaknuvši važnost Matičinih prijevoda klasične grčke i rimske književnosti.
Prigodni skup u palači Matice hrvatske popratio je starohrvatskim pjesmama mješoviti pjevački zbor Društvo prijatelja glagoljice "Bašćina".
Početkom 1990. konstituirana je prijelazna uprava Matice hrvatske, a za predsjednika je izabran književnik Petar Šegedin.
Obnoviteljska je skupština održana 8. prosinca 1990., na njoj su izabrana upravna tijela, a za predsjednika Matice hrvatske Vlado Gotovac.