"Naša je skepsa europska, a ne balkanska", rekao je Zidić, dodavši da ga čudi "kako to ne razumiju naši europejci"
Upozorivši i na pogibelj od mogućih balkanskih integracija, Zidić je rekao kako bi povijest koja se ponavlja mogla biti tragedija.
"Naša je dužnost da ju izbjegnemo", istaknuo je.
Govoreći o obnovi Matičina rada, Zidić je napomenuo kako je HDZ pozvao na njezinu obnovu 30. rujna 1989.
Na skup o obnovi Matice hrvatske, u Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti (JAZU) 8. prosinca 1989., koji je vodio umirovljeni sveučilišni profesor Miroslav Brandt nisu se odazvali neki Matičini odbornici, zbog uloge u pripremi tog skupa JAZU-a i Saveza socijalističkog radnog naroda (SSRN), rekao je Zidić te predložio da se taj nadnevak obilježi kao skup poticajnog odbora za obnovu rada Matice hrvatske.
O razvojnim pravcima Matice hrvatske u proteklih 15 godina govorio je njezin bivši predsjednik akademik Josip Bratulić, koji je istaknuo kako "nije točno ono što mnogi i danas tvrde da Matica hrvatska nije bila zabranjena nego joj je samo bio onemogućen rad".
Dopredsjednik Matice hrvatske akademik Tonko Maroević govorio je o njezinu nakladništvu, posebno istaknuvši važnost Matičinih prijevoda klasične grčke i rimske književnosti.
Prigodni skup u palači Matice hrvatske popratio je starohrvatskim pjesmama mješoviti pjevački zbor Društvo prijatelja glagoljice "Bašćina"
Početkom 1990. konstituirana je prijelazna uprava Matice hrvatske, a za predsjednika je izabran književnik Petar Šegedin.
Obnoviteljska je skupština održana 8. prosinca 1990., na njoj su izabrana upravna tijela, a za predsjednika Matice hrvatske Vlado Gotovac.