Istraživanje je, šesti put, u razdoblju od lipnja do rujna prošle godine proveo Institut za turizam na 4.476 ispitanika - domaćih turista te gostiju iz 12 najznačajnijih emitivnih europskih zemalja, i to u 88 turističkih mjesta u 7 primorskih županija. Prošle je godine provedeno i istraživanje "TOMAS- Nautika 2004", o stavovima i potrošnji nautičara, a oba je istraživanja financijski poduprlo i Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka.
Među pozitivnim trendovima u 2004., po riječima Sandre Čorak s Instituta za turizam, izdvaja se povećanje vanpansionske potrošnje, koja je činila 22 posto ukupne prosječne dnevne potrošnje turista, dok je taj udio 2001. bio oko 13 posto.
Od prosječnih 49 eura koliko su lani dnevno trošili turisti, za smještaj se izdvajalo 36 posto, a hranu i piće oko 42 posto, dok se ostatak odnosi na kupnju, zabavu i kulturu te sport i izlete. Nautičari su, pak, prosječno trošili oko 72 eura dnevno, a udio vanpansionske potrošnje kretao se od 30 do 50 posto, ovisno o vlasništvu nad plovilom.
Pritom su najviše trošili Britanci (prosječno 115 eura dnevno) i Francuzi (100 eura), gosti u hotelima (80 eura) i turističkim naseljima (58 eura), i to u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (98 eura).
Čorak je izdvojila i podatke da su turisti lani bili najviše zadovoljni ljepotom prirode i krajolika, pogodnošću za provođenje obiteljskog odmora, sigurnošću te ljubaznošću osoblja, dok nam najviše zamjeraju nedostatne sadržaje.
U usporedbi s konkurentskim zemljama Mediterana, kao prednost hrvatskog turističkog proizvoda turisti su uglavnom izdvajali klimu, ljepotu prirode, ali i 'vrijednost za novac'. Istodobno, naši nedostati prema konkurentskim zemljama su ponovno nedostatni sadržaji, ali i primjerice imidž zemlje, kazala je Čorak.
Prema rezultatima tog istraživanja, prosječna dob turista koji dolaze u Hrvatsku je oko 40 godina i smanjena je u odnosu na prethodne godine. Njih oko 60 posto ima više ili visoko obrazovanje, dok su prije prevladavali oni s nižim obrazovanjem. Najčešće turisti dolaze u krugu obitelji (43 posto), ali taj se udio smanjuje u korist onih koji dolaze s partnerima ili prijateljima. Najčešće u Hrvatsku dolaze automobilom (82 posto), a dolazak su organizirali samostalno (70 posto), bez posredstva turističke agencije.
Među gostima prevladavaju oni koji Hrvatsku posjećuju najmanje drugi put (70 posto), a među njima je najviše onih koji su ovdje ljetovali najmanje šest puta (40 posto), pri čemu im je osnovni motiv dolaska odmor i opuštanje (za 67 posto ispitanika).
Čorak je kazala kako ovi podaci govore da se mijenja profil gostiju, koji iskazuju sve veće zadovoljstvo te više troše, a da njihovo nezadovoljstvo govori o povećanoj potražnji za nesmještajnim sadržajima. Stoga, i ove se godine može očekivati kvantitativni rast, ali je pitanje kako ćemo ponudom odgovoriti na promijenjenu potražnju, zaključila je Čorak.