U predstavljanju 9. broja časopisa na više od tisuću stranica u izdanju Hrvatskog društva pisaca (HDP-a) sudjelovat će, kako je najavljeno, Alain Finkielkraut koji o svojoj knjizi razgovara s Peterom Sloterdijkom, Neven Šimac te urednici Dražen Katunarić i Žarko Paić.
"Europski glasnik" iznova otvara polemički dossier o kontroverznu znanstveniku Samuelu Huntingtonu. Po napomeni uredništva više je razloga tome, a ponajprije njegova nova knjiga "Who Are We? The Challenges to America's National Identity" (2004.), budući da je Huntingtonova nova teorija izgradnje američkoga nacionalnog identiteta svojevrstan glas za nove "kulturne ratove".
Podnaslov "Meksička zrcala" na više od 150 str. donosi izbor iz meksičke proze i pjesništva.
"Glasnik" skreće pozornost na Ivana Illicha (1926.-2002.), poznatog intelektualca hrvatsko-židovskog podrijetla, koji je gotovo nepoznat u Hrvatskoj.
U poglavlju "Svjedoc i svoga vremena", uz svjedočenje hrvatskog povjesničara književnosti Antuna Barca (1894.-1955.) "KZSTG" (Kazneni zavod Stara Gradiška), koje je pretiskano iz istoimene knjižice u izdanju "Spomen-područja Jasenovac" (1978.), "Europski glasnik" donosi i fragmente književnog dnevnika nedavno preminula Miodraga Rackovića pod naslovom "Pad u Zagreb".
"Osim njegova velikog univerzalno-humanističkog 'obasjanja', Barčev tekst potresno je zanimljiv i aktualan u kontekstu ljetošnjeg apela 120 hrvatskih intelektualaca, neuspjele gradnje spomen-obilježja Mili Budaku i visoke ocjene njegove književnosti, koja poput gustog snijega prekriva krvave tragove doglavnikovih vojničkih čizama", navodi se u popratnoj bilješci časopisa.
Pišući u spisu KZSTG o romanu "Ognjište" Mile Budaka, Barac navodi kako su u njemu svi logorski čitači osjetili "nešto neprijatno, podmuklo, odbojno". "'Ognjište' pripada među najnemoralnije knjige", navodi Barac u dijelu svjedočanstva Književnost u logoru..
"Europski glasnik" donosi, uz ino, izbor iz japanske književnosti 20. stoljeća te malu antologiju korzikanskoga pjesništva.