Prosvjednici su na ulicama Hamburga, Essena, Leipziga i Mannheima od političara zatražili slobodu obrazovanja za sve, a ne samo za imućnije društvene slojeve. Povod za prosvjede je prošlotjedna presuda njemačkog Ustavnog suda koji je zabranu uvođenja školarina na njemačka sveučilišta, koju je uvela savezna vlada 2002., proglasio protuustavnom. Nakon toga je pet saveznih pokrajina u kojima je na vlasti demokršćanska Unija CDU/CSU najavilo uvođenje školarina i to već od zimskog semestra 2005/06.
Školarine bi, kako je najavljeno, trebale iznositi između 500 i 650 eura po semestru. Obrazovni stručnjaci međutim smatraju da će pristojbe u kratkom roku porasti na tržišnu razinu, tj. oko 2000 do 3000 eura po semestru.
Njemački kancelar Gerhard Schroeder pozvao je savezne pokrajine u kojima su na vlasti demokršćani da "dobro razmisle" o svrsishodnosti uvođenja školarina. On je na jednom predizbornom skupu u pokrajini Schleswig-Hollstein upozorio da će krajem ovog desetljeća u Njemačkoj vladati manjak stručnjaka koji neće biti moguće pokriti čak niti pojačanim useljavanjem. Njemačka treba više a ne manje studenata, zaključio je Schroeder i upozorio da svima bez obzira na materijalnu pozadinu treba pružiti mogućnost obrazovanja na višim školama i fakultetima.
Ministrica obrazovanja Edelgard Buhlman koja se kao i ostali političari stranaka vladajuće socijaldemokratsko-zelene koalicije protivi uvođenju školarina, zaključila je da mnogi njezini kolege, isto kao i ona sama, iz materijalnih razloga nikad ne bi završili studij da je u vrijeme kada su studirali postojala obveza plaćanja školarina.
Socijaldemokrati i Zeleni se zalažu za model po kojim obvezi plaćanja podliježu samo oni studenti koji značajno premaše predviđeni rok trajanja studija.