Prosvjed bi se trebao održati početkom veljače, najvjerojatnije u Zagrebu, istaknuto je na konferenciji za novinare.
Predsjednik HSS-a Darko Grivičić tvrdi da su poticaji smanjeni za 30 posto. Iznosi podatke da su poticaji za pšenicu u 2003. bili 1650 kuna po hektaru, dok su 2004. godine iznosili 1.200 kuna, a isplaćivali su se samo seljacima koji su obrađivali više od tri hektara zemlje.
Grivičić tvrdi i da se planira njihovo smanjenje poticaja za kukuruz sa 1.200 na 700 do 800 kuna po hektaru uz ograničenje isplate samo na one koji obrađuju više od tri hektara. Isplata poticaja za tov junadi kasni više od godinu dana, a poticaji za žensku telad isplaćeni su za prva tri mjeseca prošle godine, kaže predsjednik HSS-a za Bjelovarsko-bilogorsku županiju Marijan Šinko.
Predsjednik HSS-a ustvrdio je da informacije po kojima Vlada i INA razmatraju ukidanje jeftinijeg, plavog dizela za poljoprivrednike, dokazuju nespremnost Vlade da se uhvati u koštac s kriminalom u raspodjeli plavog dizela.
Seljaci, utvrdio je, ne mogu biti odgovorni za neevidentirano veliko povećanje potrošnje plavog dizela, budući da oni ne nogu dobiti više od propisanih 80 litara toga goriva po hektaru, što im se upisuje u knjižicu potrošnje. Problem je vjerojatno drugdje, rekao je Grivičić.
HSS stoga predlaže inventuru potrošnje plavog dizela upisanog u knjižice poljoprivrednika i njezinu usporedbu sa proizvedenim i prodanim količinama, izvijestio je predsjednik HSS-a Zagrebačke županije Ivan Težak.
Ministar poljoprivrede Petar Čobanković najavio je, pak, u petak novinarima da će se predstavnici ministarstva i Ine sastati u iduću srijedu, 2. veljače, kako bi se pokušale riješiti određene nejasnoće po pitanju plavog dizela.
Plavi dizel, kazao je ministar, ne može biti energent koji će iz poskupljenja u poskupljenje imati najveću stopu povećanja cijene. Plavi je dizel najviše od svih goriva poskupio već dva tjedna zaredom, prvo 4,1 posto pa 3,3 posto.
Upitan za komentar mogućnosti ukidanja plavog dizela, Čobanković je naglasio da za to još uvijek nisu stvoreni uvjeti te kako nema govora da će se u 2005. godini primjenjivati neki drugi model izuzev plavog dizela. Dometnuo je da će se kontrolirati korištenje i upotreba plavog dizela.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva negodovalo je početkom ovoga tjedna na posljednje poskupljenje naftnih derivata, prije svih plavog eurodizela, kojega koriste poljoprivrednici i ribari, te je od INA-e tražilo objašnjenje tih poskupljenja.
Uvažavajući činjenicu da cijene naftnih derivata u Hrvatskoj ovise o cijeni na svjetskom tržištu te tečaju dolara, iz Ministarstva napominju da je od 1. siječnja 2005. godine carina na uvoz naftnih derivata snižena je s 14 posto koliko je iznosila u 2004. godini na svega 4,2 posto. No, ni to se nije odrazilo na cijenu goriva, navode u Ministarstvu poljoprivrede.
Već je ranije objavljeno iz Ministarstva da je do studenog prošle godine potrošeno 145 tisuća tona plavog dizela, s procjenom da će godina završiti s oko 150 tisuća tona, što je u odnosu na 2003. godinu povećanje od 30 tisuća tona. Kako je riječ o velikom povećanju počelo se razmišljati o drugim modelima vezanim za korištenje tog goriva, pojasnio je ministar te dodao kako će razmotriti prijedloge koje su dobili.
Hrvatska naftna kompanija INA u četvrtak je pak ocijenila kako je plavi dizel gorivo koje im stvara dodatne troškove vezane uz proizvodnju, transport i skladištenje te su stoga predložili da poljoprivrednici i ribari koriste obično dizelsko gorivo, a da im država na temelju dokaza o namjenskoj potrošnji refundira troškove poreza (posebnog poreza i naknade za ceste i autoceste) koji se ne obračunavaju u cijeni plavog dizela.