Postajući dijelom zajedničkog europskog tržišta Hrvatska je izložena sve većoj konkurenciji i uvozu hrane i prehrambenih proizvoda. To pokazuju i najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku po kojima je lani u Hrvatsku uvezeno hrane i pića u vrijednosti 1,19 milijardi dolara, što je rast od 18,9 posto na godišnjoj razini.
Osnovna djelatnost agencije za hranu upravo je analiza rizika i brzo uzbunjivanje te koordinacija svih tijela u državi koja se bave analizom hrane.
"Ukoliko se dokaže da je određeni proizvod zdravstveno ili higijenski neispravan, što znači da konzumacija može prouzročiti štetne posljedice na zdravlje ljudi, takav se proizvod može lako eliminirati iz tržišne utakmice", kaže Antunović.
Godišnje se u svim zavodima za javno zdravstvo Hrvatske analizira otprilike 30.000 uzoraka vode i hrane.
"Postoje načini koji se mogu koristiti u borbi protiv nelojalne konkurencije uvezenih prehrambenih proizvoda upitne zdravstvene ispravnosti i kvalitete. Jedna od njih je i postavljanje najnižih kriterija kvalitete za pojedine prehrambene proizvode", kazao je Antunović.
No, činjenica je da se na tržištu u Hrvatskoj nađe i dosta uvezene hrane slabije kvalitete. "Poznato je da razvijene zemlje Hrvatsku uglavnom vide kao zemlju čiji su potrošači slabije kupovne moći i manje izbirljivi", napomenuo je. Ona je cijenom primamljiva kupcima i pravo je potrošača da kupi taj proizvod, no on mora biti deklariran u skladu sa svojim svojstvima, upozorava Antunović.
Hrvatska ne može ograničavati uvoz prehrambenih proizvoda slabije kvalitete, jer će biti dužna po odredbama ugovora o uspostavljanju EU poštovati načela "slobodnog prometa robe". To znači da proizvod zakonski stavljen na tržište u jednoj zemlji članici mora također biti dopušten bez zapreke za prodaju na tržištu druge zemlje članice.
Samo nekoliko namirnica po propisima EU trenutno podliježe obaveznim standardima kvalitete, primjerice čokolada, džemovi i med, s obzirom na prirodnu heterogenost hrane unutar EU i specifičnosti pojedinih proizvoda u različitim zemljama. Ukoliko bi Hrvatska željela dodatno nametnuti standarde kvalitete na prehrambene proizvode, moći će to učiniti samo za neke svoje proizvode, ali ne i na one iz uvoza.
A upravo u tom području Antunović vidi priliku da hrvatski proizvodi budu prepoznati na tržištu EU kao sigurni s higijenskog i zdravstvenog stanovišta te da se nametnu svojom izvornom kvalitetom čiji su značaj visoko razvijene zemlje EU u međusobnoj utrci za profitom često potiskivale u drugi plan.
(šira verzija u EU servisu Hine)
(Hina) xmpv ysbo/yds