Kirgistan, planinska država u središnjoj Aziji koja je ostala u orbiti Moskve više od desetljeća nakon neovisnosti, održat će parlamentarne izbore krajem veljače i predsjedničke izbore u listopadu.
Oporba je već zaprijetila predsjedniku Askaru Akajevu revolucijom.
Međutim, prosvjedi kirgistanske oporbe koji okupljaju nekoliko stotina pristaša nisu ni blizu masovnim demonstracijama održanim u Gruziji pretprošle i u Ukrajini prošle godine.
Glasnogovornik Akajeva optužio je neimenovane strance za raspirivanje nemira. Njegove izjave pokazuju nervozu koja se pojavila u zemljama bivšeg SSSR-a nakon što je "narančasta revolucija" u Ukrajini dovela na vlast prozapadnog političara.
Gradonačelnik glavnog grada Biškeka, Medetbek Kerimkulov, izjavio je na državnoj televiziji u četvrtak kasno navečer da će organizatori skupova biti obavezni izvijestiti vlasti o prosvjedu pismenim putem deset dana unaprijed i navesti broj sudionika.
Ako vlasti odobre skup, on se mora održati na nekom manjem trgu, rekao je. Ranije su organizatori mogli usmeno izvijestiti vlasti o svojim planovima.
Gradonačelnik je rekao da su uvedena nova pravila za prosvjede s ciljem "osiguravanja doličnih izbora i očuvanja mira i zakona".
Akajev (60) vodi osiromašenu zemlju s pet milijuna stanovnika od 1990. Njegov imidž demokrata u autokratskoj regiji umrljan je nakon zatvaranja jednog oporbenog čelnika optuženog za pronevjeru 2001. godine. Oporba tvrdi da je ta optužnica izmišljena.
Oporbeni političari strahuju da bi Akajev mogao tražiti rupu u zakonu kako bi ostao na vlasti nakon što njegov posljednji mandat istekne u listopadu, iako je obećao da će odstupiti.