Pokazalo je to danas predstavljeno istraživanje o objavljivanju podataka, korporacijskom upravljanju i socijalnoj odgovornosti, koje je tijekom listopada i studenog prošle godine provela Zagrebačka škola ekonomije i managementa (ZŠEM) na 43 hrvatske kompanije s najvećim prometom ili najvećom tržišnom kapitalizacijom na Zagrebačkoj i Varaždinskoj burzi.
Prema riječima predavačice na ZŠEM te voditeljice ovog istraživanja Leslie Matthews Šulenta, ovo se istraživanje obavlja unazad pet godina u ostalim zemljama središnje Europe, gdje je bio vidljiv trend laganog poboljšavanja objavljivanja informacija iz godine u godinu.
Promatrano prema podacima o tome imaju li hrvatske tvrtke vlastite web stranice te što se na njima objavljuje Hrvatska ne zaostaje značajnije za ostalim zemljama regije.
Istraživanje tako, primjerice, pokazuje i da više od 90 posto tvrtki ima svoje Internet stranice, ali da godišnja izvješća na njima prikazuje manje od 40 posto tvrtki, a kvartalna ili polugodišnja njih tek 2,3 posto. Podatak o cijeni dionice, pak, na webu ima svega 16 posto tvrtki uključenih u istraživanje, a na engleskom se jeziku podaci objavljuju na manje od polovice tih web stranica.
Na području objavljivanja podataka o korporacijskom upravljanju i socijalnoj odgovornosti, pak, Hrvatska stoji lošije u odnosu na zemlje regije, rekla je Matthews Šulenta.
Primjerice, o načinu i standardima korporativnog upravljanja na svojim web stranicama izvješćuje oko polovice tvrtki obuhvaćenih ovim istraživanjem, dok su podaci o socijalnoj politici kompanije, standardima zaštite okoliša i zdravlja, sigurnosti i poslovanja i sl., izuzetak.
Rezultati dobiveni u Hrvatskoj slični su onima od prije dvije-tri godine u ostalim zemljama regije, ali Matthews Šulenta očekuje da će u idućim godinama rezultati i u Hrvatskoj pokazati isti trend poboljšanja, posebice kako će se napredovati u procesu približavanja Europskoj uniji.
Dodala je kako je cilj ovog istraživanja upravo podizanje svijesti o značaju transparentnosti objavljivanja podataka o poslovanju i 'životu' kompanije.
Istraživanje je obuhvatilo niz najvećih hrvatskih kompanija, poput Adris Grupe, Agrokora, Croatia osiguranja, Ericssona Nikole Tesle, Francka, HEP-a, T-HT-a, Ine, Janafa, Končara, Kraša, Plive, Podravke, PBZ-a, Varteksa, Zagrebačke banke i dr.