"Nije jasno zašto je Sanader dao takvu izjavu nekoliko sati nakon sastanka s Janšom, što je ostavilo dojam kao da je bio prisiljen prihvatiti slovensku inicijativu", navodi tako u ponedjeljak ljubljansko "Delo".
Ideja o osnivanju komisije povjesničara i pravnika koja bi osvijetlili slovensko-hrvatske odnose u zadnjih stotinjak godina, te tako pridonijela depolitizaciji nekih otvorenih pitanja nastala je na radnom stolu Dimitrija Rupela u vrijeme kad je napustio raniju vladu, a Janša je tu ideju prihvatio.
Rupel je u zadnje vrijeme više puta spomenuo da su odnosi dva naroda imali uspone i padove, te da su najbolji bili u "pobunjeničkim" fazama kada su se Hrvati i Slovenci borili za svoju samobitnost i vlastite države.
Slovenski analitičari ocjenjuju da je ideja o povijesnoj komisiji sa slovenske strane došla kao svojevrsna protuteža hrvatskim inicijativama za arbitražu o granici, no da sadašnja slovenska vlada svakako ne dijeli mišljenja Nacionalne alijanse Marijana Podobnika i Jožka Jorasa da će njezina zadaća biti pomicanje granice prema rijeci Mirni. Zanimljivo je da je i sadašnji slovenski premijer Janez Janša tijekom lanjske predizborne kampanje više puta izjavio da je ranija Ropova vlada izričitim odbijanjem arbitraže i pohvalama "parafiranom sporazumu" nekadašnjih premijera iz 2001. godine zapravo stvarala dojam da se arbitraže boji i tako slala "pogrešne signale" svojoj i stranoj javnosti.
Slovenija je prije ulaska u Europsku uniju umanjila napetosti u svojim odnosima s Italijom i Austrijom također sličnim povijesnim komisijama, no ne postoji suglasnost koliko su one stvarno pomogle rješenju bilateralnih problema, a koliko su bile namijenjene kupnji vremena.
Rad, 2001. godine formirane austrijsko-slovenske komisije, nije još završen, no postoje naznake da neće doći do zajedničke dvojezične objave nalaza austrijskih i slovenskih povjesničara o manjinama, te o odnosima Austrijanaca i Slovenaca u 20. stoljeću.
Povijesno-kulturna mješovita komisija s Italijom, formirana 1993. godine, završila je rad 2.000 godine. Iako je imala ambiciju dovesti do "nacionalnog pomirenja" u gledanju na povijest odnosa dvaju naroda, osobito u vrijeme fašizma i komunizma, iako su je vodili eminentni povjesničari poput Giorgia Conettija na talijanskoj i Milice Kacin Wohinz na slovenskoj strani, njezin rezultat nisu službeno objavile dvije vlade, kako se planiralo. Tršćanski list "Il Piccolo" i "Primorske novice" iz Kopra su prije dvije godine objavili neke dijelove studije koji pokazuju da je uložen velik trud da se na neke povijesne događaje gleda uravnoteženo i da se smanje napetosti i predrasude koje postoje na obje strane.
Možda je zamisao o misiji povijesnih povjerenstava najbolje ilustrirao koordinator Pakta stabilnosti u jugoistočnoj Europi Erhard Busek koji je prije nekoliko godina na zasjedanju Kluba Alpbach u Ljubljani rekao da je jedna slična komisija pomogla Italiji i Austriji da se više ne svađaju oko južnog Tirola.
To je postignuto u razmjerno kratko vrijeme, rekao je Busek ali je dodao da je zbližavanju Italije i Austrije više od povjerenstva pomogla činjenica da su obje zemlje članice EU.