Slovenija je zbog presporog ispunjavanja schengenskih standarda već dobila opomenu iz Bruxellesa, pa razmišlja o zaustavljanju zapošljavanja dodatnih policijskih snaga za šengenski projekt, piše list i navodi da je aktualno i angažiranje pripadnika vojske, ali u policijskoj ulozi.
Kako je za "Dnevnik" izjavila Tadeja Kuhar, glasnogovornica ministarstva unutarnjih poslova, riječ je o tome da bi se stanovit broj vojnika mogao privremeno, na razdoblje od pet godina, rasporediti u policiju. Oni bi, navela je, prethodno morali završiti policijski tečaj.
"Time bismo riješili i problem kamo s kadrovskim viškom nakon što i Hrvatska uđe u schengenski prostor - oni bi se poslije prerasporedili natrag u vojsku", rekla je Kuhar. Pozivajući se na izvore u slovenskoj vojsci "Dnevnik" piše da su tamo nenaklonjeni spomenutom rješenju i da bi nakon petogodišnjeg izbivanja takvi kadrovi za njih bili "neupotrebljivi". Na zadnji poziv u vojsci se za prekvalifikaciju za policajca za potrebe schengenske granice javilo samo 35 kandidata, od čega je izabrano 20.
"Na ministarstvu unutarnjih poslova uvjereni su da ulazak Slovenije u schengenski prostor neće biti ugrožen i da će se osigurati svi uvjeti koje zahtijeva Europska unija", piše list koji dodaje da je jedan od uvjeta da granicu štiti više od 3000 policajaca.
"Da li će taj broj postići novim zapošljavanjem ili preraspoređivanjem kadrova, na ministarstvu unutarnjih poslova ne znaju odgovoriti", piše "Dnevnik", dodajući da se čeka odluka vlade. Kako je za "Dnevnik" izjavio dosadašnji zamjenik ministar obrane Andrej Anžič, osobno se zalagao za vrijeme prijašnje vlade da se u schengenskom planu iskoristi vojska kao "sredstvo odvraćanja" ilegalnih migranata, ali je njegov prijedlog bio odbijen.
"I danas mislim da bi u nekim slučajevima zaštite granice upotreba vojske imala smisla i bila racionalna, a tako bi se i rasteretio proračun", izjavio je Anžič za "Dnevnik". Kako piše list, visoki predstavnici Europske komisije iz Bruxellesa "već su se zanimali da li je ideja u korištenju vojske" na vanjskoj granici EU-a s Hrvatskom "ozbiljna".
Istina je da europski organi ne odobravaju otvoreno korištenje vojske za nadzor granice, navodi list koji dodaje da je zbog toga primjedbe dobivala i Austrija na čijoj granici se uz žandarmeriju ponekad u ulozi kontrole pojavljuje i vojska. No, s druge strane u sadašnjem schengenskom području vanjsku granicu tog područja policijom nadzire samo Norveška, dok Finska na primjer ima specijaliziranu graničnu stražu u koju je uključena i obalna straža. Specijaliziranim graničnim stražama buduću će vanjsku granicu schengenskog prostora kontrolirati i Estonija, Litva, Latvija, Poljska, Slovačka i Madžarska, piše slovenski "Dnevnik".