Njime će se, kako je nedavno istaknuo ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Petar Čobanković, ići ka ubrzavanju izrade programa korištenja državne zemlje, a predviđeno je i uvođenje poreza na neobrađeno poljoprivredno zemljište.
Prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o poljoprivrednom zemljištu predviđeno je da će, ukoliko općinsko ili gradsko vijeće u roku od dva mjeseca nakon stupanja Zakona na snagu ne dostave programe korištenja državne zemlje, to učiniti županije.
Kod zakupa i prodaje državnog poljoprivrednog zemljišta prednost će imati oni koji namjeravaju podizati višegodišnje nasade i baviti se stočarstvom i povrtlarskom proizvodnjom.
Izmjenama i dopunama Zakona predlaže se uvođenje poreza na neobrađenu zemlju, kao i to da se obradivo poljoprivredno zemljište u državnom i privatnom vlasništvu, koje se ne obrađuje, da na iskorištavanje fizičkoj i pravnoj osobi na osnovu zakupa uz naknadu tržišne vrijednosti vlasniku zemljišta najviše tri godine.
Protiv ovakve odluke vlasnik, odnosno posjednik zemljišta, može se žaliti u roku od osam dana od primitka odluke, a ukoliko nema žalbe, zemljište bi se dala u zakup fizičkoj ili pravnoj osobi koja je podnijela zahtjeva za iskorištavanje zemljišta, a čija je ponuda ocijenjena kao najpovoljnija. Pritom će prvenstvo imati branitelji Domovinskog rata koji su hrvatski državljani.
U Ministarstvu poljoprivrede nedavno su ocijenili kako rezultati dosad provedenih programa raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem, odnosno Zakona o poljoprivrednom zemljištu, nisu ispunili očekivanja te su u pripremi izmjene postojećeg Zakona.
Cilj je, istaknuli su tada u Ministarstvu, ubrzati dodjelu državnog poljoprivrednog zemljišta kako bi ono bilo u funkciji poljoprivredne proizvodnje.
Do 30. prosinca prošle godine, prema podacima Ministarstva, data je suglasnost na ukupno 262 od 332 dostavljena programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države.
Ukupne površine za koje je data suglasnost iznose 473.619 hektara, od čega je za prodaju predviđeno 199.795 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta, za davanje koncesije 114.124 hektara te za zakup 98.060 hektara.
U posjed bivšim vlasnicima 262 općine i grada moraju vratiti 49.616 hektara, dok je za ostale potrebe lokalnih jedinica samouprave predviđeno 12.016 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta.