Od kada se vode podaci o hrvatskoj znanstvenoj proizvodnji (1996.) kemičari su u uglednim svjetskim časopisima objavili 1475 radova.
Osim kemije, prirodoznanstvene discipline drže također drugo i peto mjesto: fizika s 1187 i biologija s 518 radova. Treće i četvrto pripada području biomedicine: kliničke znanosti objavile su 532 rada, a temeljne medicinske znanosti 471 znanstveni rad u časopisima.
Od deset hrvatskih znanstvenih časopisa koji su uključeni u publikacije ISI-a (Institute for Scientific Information), što je samo 5,6 posto hrvatskih znanstvenih časopisa, šest ih je iz kemije i srodnih znanosti, navodi voditeljica Knjižnice Instituta "Ruđera Boškovića" (IRB) Jadranka Stojanovski.
Također, dugo godina najutjecajniji hrvatski časopis bila je je Croatica Chemica Acta (CCA), časopis Hrvatskoga kemijskog društva, neprekinute tradicije od 1927.
CCA je dugo godina bila jedini hrvatski časopis koji je navodila dugo godina vodeća inozemna baza "current content" (cc). Do 2002. CCA je bila najviše prosječno citirana, s faktorom utjecaja (IF) od 0,722. Prošle godine na vodećem mjestu zamijenio ga je Croatian Medical Journal (CMJ), IF kojeg je "skočio" na 0,943.
Vodeći ljudi u hrvatskoj kemiji podsjećaju na snažnu tradiciju na kojoj se razvija suvremena kemija.
"Oba hrvatska znanstvena nobelovca, Lavoslav Ružička i Vladimir Prelog, bili su kemičari", napominje najplodniji kemičar Svetozar Musić s IRB-a.
Hrvatsko kemijsko društvo (HKD) okuplja oko 500 članova znanstvenika, a osim njega postoji i Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa (HDKIT), izjavio je predsjednik HKD-a Mladen Žinić, v.d. ravnatelja IRB-a. On podsjeća kako nije slučajno da je Plivi, jedinoj hrvatskoj svjetski uspješnoj tvrtki, u temelju organska kemija.
Imamo izvrsne studije kemije i vrhunske znanstvenike, poput akademika Dionisa E. Sunka, Nenada Trinajstića, Borisa Kamenara i drugih, koji doista objavljuju u "vrhunskim svjetskim žurnalima", kazao je Žinić.
Izuzmemo li činjenicu da je 2004. na prvo mjesto najplodnijih autora došao biomedicinar Krešimir Pavelić (83 znanstvena rada u časopisima od 1996.), dugogodišnji "šampion" Svetozar Musić i dalje je visoko s 82 rada, a slijede ga također kemičari Biserka Kojić-Prodić (78 radova), Stanko Popović (69), Zvonimir Maksić (69), Vitomir Šunjić (67), dugogodišnji urednik CCA Nenad Trinajstić (57) i drugi.
Svetozar Musić u radu nastoji promijeniti svojstva materijala kako bi se povećala njihova primjenjivost. Ističe da je njegovu disciplinu pogodio nestanak brojnih hrvatskih poduzeća u industriji, ali napominje kako su svi projekti financirani hrvatskim sredstvima te da istraživači surađuju s brojnim svjetskim kolegama.
Imamo vrlo kvalitetnu ekipu koja surađuje dugo godina, što je također dio našega uspjeha, kazao je i zaključio: "To je dokaz da se u Hrvatskoj može 'raditi' dobra znanost."