Podatci o poretku znanstvenika temelje se na broju radova koje je prijavio sam autor, radeći na projektima koje je financiralo Ministarstvo znanosti i tehnologije od 1996.
Krešimir Pavelić, predstojnik Zavoda za molekularnu medicinu IRB-a, objavio je 83, a Svetozar Musić, predstojnik Zavoda za kemiju materijala, 82 znanstvena rada u svjetskim uglednim časopisima.
Za usporedbu, u travnju ove godine Musić je vodio sa 77, ispred Pavelića koji je objavio 67 radova.
Pavelić je najviše radova objavio iz onkologije i humane genetike u projektu molekularno-genetičke osnove metastaziranja, a Musić o kemiji materijala u projektu sinteze i mikrostrukture metalnih oksida i oksidnih stakala.
Krešimir Pavelić djeluje na području biomedicinskih znanosti, u kojem ga slijedi Ana Marušić s 57 radova.
Musić djeluje na području prirodnih znanosti u kojem djeluju drugi hrvatski znanstvenici s najvećim brojem radova: Biserka Kojić Prodić (79), Stanko Popović (74) i drugi.
Na području humanističkih znanosti najproduktivniji je Pavao Rudan s 43 i Igor Rudan s 41 radom.
Najplodnija u području tehničkih znanosti, Štefica Cerjan Stefanović, objavila je u časopisima 33 znanstvena rada, na području biotehničkih znanosti Mladen Miloš 30 radova i na području društvenih znanosti Igor Rudan, koji je od ukupno 41 rada u tom području objavio 14, te Zora Raboteg-Šarić 13 radova.
Pojedini znanstvenici napominju da neka polja prirodnih i biomedicinskih znanosti omogućuju objavljivanje većeg broja radova od drugih područja te smatraju da bi se stvaran utjecaj znanstvenika trebao mjeriti brojem citiranih radova, što u hrvatskim bazama nije moguće pratiti.