SERVIS POSEBNIH NASLOVA ISTEUROPA-DRUŠTVO

Nadnaslov:Pet godina od pada komunizma: Nezadovoljstvo životnim standardom Naslov: Istočni Europljani nezadovoljni Podnaslov:Iako velika većina stanovnika zemalja istočne i srednje Europe ne žali za komunističkim režimom, najnovija istraživanja pokazuju da 60 posto njih gaji određenu nostalgiju za planskom ekonomijom, nezadovoljni što je uvođenjem tržišne ekonomije njihova ionako ograničena kupovna moć dodatno oslabljena. Najveće razočarenje izražavaju Bugari i Rumunji, a gospodarskim promjenama na istoku najmanje su razočarani Česi i Poljaci. Piše: Katinka MEZEI, AFP BEČ - Pet godina nakon nestanka komunizma, većina istočnih Europljana je nezadovoljna: njihova kupovna moć je bitno oslabila uvođenjem tržišne ekonomije. "Rumunji su očekivali radikalnu promjenu života, mislili su da će živjeti kao da su u Francuskoj. Danas većina stanovništva ocijenjuje da su se stvari pogoršale", objašnjava rumunjski sociolog Mircea Kivu, objašnjavajući stavove velikog broja istočnih Europljana. Iako golema većina stanovnika Mađarske, Poljske, Češke, Slovačke, Bugarske i Rumunjske ne žali za bivšim komunističkim političkim režimom koji je sputavao slobodu, šezdeset posto njih ipak s određenom nostalgijom govori o planskoj ekonomiji, prema nedavnom ispitivanju. Ocjene prijelaza na tržišnu ekonomiju razlikuju se ovisno o zemlji, navodi austrijsko sociološko društvo Paul Lazarsfeld. Samo 17 posto Bugara, 27 posto Mađara i oko 30 posto Slovaka i Rumunja u njoj vide pozitivne strane. Nasuprot tome, većina Čeha i Poljaka su zadovoljni s gospodarskim razvojem. Veliko nezadovoljstvo postojećim životnim standardom, koje se pojavljuje u Bugarskoj, objašnjava se gospodarskom krizom kroz koju prolazi ta balkanska zemlja. Sadašnju gorčinu Mađara moglo bi se pripisati sjećanjima stanovništva na relativno visoku razinu života tijekom komunizma, zahvaljujući relativnom liberalizmu njihovih čelnika. U svim zemljama istoka se pojava nezaposlenosti, fenomena nepoznatog tijekom komunizma, a koji trenutno iznosi 17 posto za Bugarsku i 11 posto za Mađarsku, pridružuje nezadovoljstvu. Međunaslov: Cijene i inflacija ruše kupovnu moć U Bugarskoj su se cijene osnovnih namirnica povećale prosječno 42 puta od 1990. godine i blizu polovice stanovništva živi ispod granice siromaštva. "Prije sam uspijevao slati svoje dvoje djece na studij, a naša je obitelj provodila svakog ljeta praznike na Crnom moru. Sada više ne uspijevamo spojiti kraj s krajem", priča Petar, radnik iz Sofije. U Mađarskoj, gdje Janos, inženjer u Budimpešti, "ne može koristiti svoj automobil jer je cijena benzina previsoka", kruh je četiri puta skuplji nego 1990. godine, meso tri puta, a mlijeko četiri puta skuplje. Najmanje razočarani gospodarskim promjenama na istoku su Česi i Poljaci. U Pragu je vlada uspjela zadržati stopu inflacije i nezaposlenosti na samo 4 posto. U Poljskoj, gdje je inflacija dosegla 1.000 posto 1989. godine, ona ove godine iznosi samo 32 posto i trebala bi pasti na 19 posto u 1995. godini. Slovačka se nalazi u osobitoj situaciji jer trpi posljedice podjele s Češkom što je ove godine dovelo do porasta inflacije na 14,6 posto, a stope nezaposlenih na 15 posto. Nezadovoljstvo je također vrlo izraženo u Rumunjskoj, gospodarski najzaostalijom zemljom među bivšim satelitima SSSR-a, gdje blizu polovice stanovništva živi ispod praga siromaštva. Cijene su sto puta više nego prije pet godina, a u zemlji ima blizu 11 posto nezaposlenih. "Nisam vegetarijanka, ali već tri godine jedem meso samo za Uskrs i Božić", priča Alina Comaneanu, iz Bukurešta koja je kao umirovljenica dio društvene skupine koja najviše trpi zbog pada kupovne moći u istočnoj Europi. (Hina) tm br 161232 MET nov 94 16HHMM MET nov 94