SERVIS POSEBNIH NASLOVA EUROPA-GRADOVI

Naslov: Zagađenje i nesigurnost - najveće nevolje Podnaslov:Anketa provedena u 15 gradova Europske unije pokazala je da su europski građani tek djelomično zadovoljni kakvoćom njihova življenja, a najviše ih zabrinjava buka, zagađenje i kriminal, navodi se u izvješću UNESCO-a. Dok su u Dublinu, Madridu, Amsterdamu i Bruxellesu najviše opterećeni kriminalom, Atenjane najviše muči zagađenost, a grad u kojem bi Europljani najradije živjeli je - Pariz. PARIZ (AFP) - Zagađenje, buka i nesigurnost, u sprezi s automobislkim prometom, glavni su uzroci glavobolja europskih građana, pokazuje izvješće UNESCO-a, što je u srijedu objavljeno u Parizu. Europski građani tek su "djelomično zadovoljni" kakvoćom njihova življenja, s izuzetkom stanovnika Dublina i Barcelone, sretnih što žive u svome gradu, saznaje se iz rezultata ankete provedene krajem 1993. godine u 15 gradova Europske unije. Građani Europske unije najviše su zabrinuti zbog buke i zagađenja, pokazuje anketa koju je, na uzorku od 3.000 osoba, provela Demoscopia, španjolski Institut za istraživanja a financirala španjolska banka Santander. Stanovnici se žale i na "prljavštinu" njihovih gradova, osobito Rimljani i Atenjani. Gotovo trećina ispitanih osoba ocjenjuje da su zločin i nesigurnost glavne nevolje gradskog živtoa. U Dublinu, Madridu, Amsterdamu i Bruxellesu drže da je kriminal ozbiljan problem. Tome se međutim pridaje manje značaja u velikim gradovima poput Londona ili Pariza. Čak 64 posto Madriđana smatra kriminal u gradu velikim problemom, dok takvo mišljenje dijeli samo 18 posto Londončana. Treći veliki problem, drže stanovnici gradova, jest promet automobila. Tako se 45 posto Rimljana žali na promet automobila, dok u Kopenhagenu taj problem brine samo 6 posto stanovnika, a u Amsterdamu 12 posto. Rezultat nimalo iznenađujući ima li se na umu da je u ta dva europska grada bicikl vrlo popularno prijevozno sredstvo. Međunaslov: U porastu netrpeljivost prema strancima Stanovnici praktički svih gradova Europe žale se na degradaciju okoliša a posljedice zagađenja sve ih više zabrinjavaju. Osobito je to slučaj u Ateni. Ovisnike najviše odbacuju upravo u onim zemljama koje se mogu podičiti najliberalnijim zakonima o drogama. U Kopenhagenu 87 posto građana odbacuje ovisnike, a u Amsterdamu se na taj problem žali 85 posto stanovnika. Kada je riječ o strancima, najneprijateljskije su raspoloženi stanovnici Lisabona, Dublina i Pariza, a stupanj netrpeljivosti prema oboljelima od AIDS-a dostiže u prosjeku 20 posto u svim gradovima obuhvaćenima istraživanjem. Jose Igancio Wert, direktor instituta Demoscopia, drži "da je jaka struja netrpeljivosti upravo u porastu u svezi s imigracijom". Konačno, većina europskih građana vezana je za svoj grad, i to prije svega profesionalnim i obiteljskim razlozima. Prema istraživanju, većina Europljana drži da je Pariz "grad model par excellence" u kojemu valja živjeti. Pariz je ispred velikih europskih gradova: Londona, Rima i Amsterdama. Iako se mnogi žale na pogoršanje kvalitete življenja, europski građani nisu baš spremni napustiti svoj grad - osim dva izuzetka. To bi naime rado učinili stanovnici Atene i istočnog Berlina. (Hina) rt br 280623 MET oct 94 28HHMM MET oct 94