SERVIS POSEBNIH NASLOVA EGIPAT-SUEZ

Nadnaslov:Uz 125 godina Sueskog kanala: Strahovanja od mira na Bliskom istoku Naslov: Mir donosi konkurenciju Podnaslov:Paradoksalno, ali budućnost Sueskog kanala, koji sutra obilježava 125 godina svog otvaranja, ugrožena je mirovnim procesom na Bliskom istoku, što se već sada pokazuje kroz ovogodišnji pad prihoda od Kanala. Otvaranje granica u ovom području, uz nove projekte gradnje mostova, naftovoda i cesta, moglo bi značajno ugroziti promet Kanalom. Piše: Laurence CHABERT, AFP ISMAILIA - Budućnost Sueskog kanala, koji u četvrtak obilježava svojih 125 godina postojanja, paradoksalno je ugrožena mirovnim napretkom na Bliskom istoku. "Mir donosi konkurenciju. Nadam se da politički problemi neće biti zamijenjeni ekonomskim", izjavio je predsjednik Uprave kanala Mohamed Ezzat Adel. Nakon potpisivanja izraelsko-palestinskog sporazuma o palestinskoj autonomiji i mirovnog sporazuma Izraela i Jordana, zemlje Bliskog istoka razrađuju projekte gradnje mostova, cesta i naftovoda. Sueski kanal mogao bi biti ugrožen otvaranjem granica u tom području, zatvorenih tijekom 46 godina izraelsko-arapskog sukoba. Kanal, što ga je 17. studenoga 1869. godine otvorila francuska carica Eugenija, omogućio je, 4.000 godina nakon pokušaja egipatskih faraona, povezivanje Mediterana i Crvenog mora. Gradnja je trajala 10 godina, a u njoj je sudjelovalo 60.000 radnika. Plan o njegovoj izgradnji nastao je nakon ekspedicije Napoleona Bonaparte na Egipat 1798. godine, no nije mogao odmah biti proveden zbog poteškoća u prevladavanju različitih razina Sredozemnog i Crvenog mora. Francuski konzul u Egiptu Ferdinand de Lesseps vodio je izgradnju koja je koštala 437 milijuna franaka u zlatu. Kanal je danas dug 195 kilometara, dok mu je u početku dužina iznosila 152 kilometra, a njegov plovni put, ne računajući ustave, širok je 190 metara za razliku od početnih 44. Oko 78 brodova mogu dnevno proći kanalom, sporovođenje je obavezno, a prolazak traje 15 sati. Na njemu je zaposleno oko 14.500 ljudi, uključujući prateće škole i zabavne centre. Već bi se i prihodi od Kanala, koji su od životnog značaja za Egipat, ove godine trebali smanjiti za 3 do 4 posto, u odnosu na 1,98 milijardi dolara iz 1993. godine, posebno zbog krize u prijevozu nafte, koji predstavlja trećinu prometa kanalom. Međunaslov: Novi naftovodi - prijetnja Kanalu No, to je samo naznaka drugih teškoća. Više bi se naftovoda, koji iz Arapsko-perzijskog zaljeva vode prema Mediteranu, a koji su bili zatvoreni od 1948. godine zbog različitih kriza - najnovija je bila iračka invazija na Kuvajt -, sada moglo otvoriti, a moguća je i izgradnja novih. Usprkos popustu od 35 posto koji je ponuđen Kataru kako bi prevozio Suezom svoj prirodni plin, ta zemlja s Izraelom razmatra izgradnju plinovoda. Egipat je zabrinut i zbog izraelskog plana o izgradnji kanala između Akabe i Mrtvog mora, premda Adel tvrdi da će takav kanal biti "neprikladan za navigaciju." Sumed, naftovod Suez-Mediteran, koji pripada Egiptu, Saudijskoj Arabiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Kataru i Kuvajtu, već predstavlja konkurenciju Sueskom kanalu. Sumed je otvoren 1977. godine, a njegovi kapaciteti povećali su se s 80 milijuna na 120 milijuna tona godišnje. Adel tvrdi da je Sueski kanal u "vrlo dobrom položaju za borbu" jer je već otplaćen, dok su novi projekti vrlo skupi. Naftovod preko Crvenog mora, koji će povezati Yanbu u Saudijskoj Arabiji sa Sumedom, koštat će najmanje dvije milijarde dolara. "Bit ćemo suočeni s konkurencijom i ako zatreba pristat ćemo na sve potrebne popuste", napominje Uprava. Tarife su već usklađene. "Za duge plvodbe, primjerice iz Arapsko-perzijskog zaljeva do Sjedinjenih Država, dajemo 70 do 80 posto popusta", napominje Adel. Prate se i vremenske prilike - ako je vrijeme loše na Rtu Dobre nade, povećava se promet Sueskim kanalom. Ako veliki tankeri ne mogu prolaziti 'u praznom hodu', Uprava im predlaže prijenos tereta na dva manja broda tijekom prolaska kanalom. Postoji još jedna, rjeđe spominjana, opasnost - to je teroristički napad. "Sueski kanal je cilj onih koji žele naškoditi Egiptu. Premda još nije došlo do atentata, jedan bi bio dovoljan da mu uništi reputaciju", primjetio je zapadni vojni stručnjak, koji je želio ostati anoniman. On dodaje da se "brodovi koji dolaze iz zemalja poput Irana, Sudana i Cipra ili plove pod tuđim zastavama pretražuju i pregledavaju ih ronioci. No, "jedna određena skupina mogla bi pokušati skriti minu ili ispaliti raketu na obalu." Međutim, Sueski kanal je vojna zona pod nadzorom i dosad nikada nije bilo pokušaja atentata. (Hina) vb br 161108 MET nov 94 16HHMM MET nov 94