SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Nadnaslov: Mediteran prije svega zagađuju klorirani otpatci koji doslovno truju floru i faunu Naslov: Mediteran postaje "smetlište" Podnaslov: Na listi opasnih proizvoda izravno izbacivanih, nošenih rijekama ili dospjelih u more s kišama, nalaze se potom teški metali (merkurij, kadmij, krom, itd.) i posebno hidrokarburati. Mediteran podnosi i prolaz trećine svjetskog naftnog prometa dok stanovništvo bazena svakodnevno izbacuje otpadne vode i kruti otpad kao i milijun tona plastičnog otpada. Piše: Nabil JUMBERT, AFP TUNIS - Mediteran počinje postajati prava "kanta za otpatke" zagađujućih proizvoda koje izbacuje dvadesetak obalnih zemalja, ocijenili su u četvrtak stručnjaci za toksične tvari koji su ovog tjedna sudjelovali u Tunisu na konferenciji Med-21 o "preživljavanju" mediteranskog bazena u 21. stoljeću. Poluzatvoreno more čije se vode obnavljaju tek svakih 100 godina - Mediteran prije svega zagađuju klorirani otpatci koji doslovno truju floru i faunu, a posebno ih se ne uspijevaju riješiti ribe, kazali su ti stručnjaci. 38 tvornica klora za proizvodnju polivinila koji se koriste u građevinarstvu proizvodi u 11 zemalja na obali Mediterana ukupno 3,5 milijuna tona godišnje. Na listi opasnih proizvoda izravno izbacivanih, nošenih rijekama ili dospjelih u more s kišama, nalaze se potom teški metali (merkurij, kadmij, krom, itd.) i posebno hidrokarburati. Četvrtina otpada od hidrokarburata na planeti sručuje se u Mediteran dok to more površine 3 milijuna km2 predstavlja tek 0,6% ukupne površine mora i oceana na svijetu. Mediteran mora moći održati svoju ekološku ravnotežu, već poremećenu, asimilirajući uz to 1,5 milijuna tona oksidabilnih tvari, 900.000 adhezivnih tvari, 60.000 koagulansa, 12.000 fenola, 3.600 fosfata, 550 taloga pesticida, itd. Mora podnositi i prolaz, uz pražnjenje balasta, trećine svjetskog naftnog prometa dok stanovništvo bazena, 540 milijuna u trideset godina, svakodnevno izbacuje otpadne vode i kruti otpad kao i milijun tona plastičnog otpada. Plastična boca razgradiva je četiri stoljeća kasnije. U tom "moru smetlištu", prema stručnjacima, vrste su se počeli rijediti, morske kornjače jako su ugrožene i, osim nekih skupina u Maroku i Grčkoj, tuljani su na putu istrijebljenja. Ribolov više nije dovoljan za prehranu priobalnih zemalja. Na nekim mjestima zagađenje i pretjerana eksploatacija smanjili su za 80 posto jata riba. Na 14,1 kg riba, koliko godišnje prosječno troši, Mediteran ih uveze 3,4 kg. Prema međunarodnom ekološkom pokretu Greenpeace, koji je sudjelovao na konferenciji Med-21, ništa ili skoro ništa nije napravljeno unazad skoro dvadeset godina za spas Mediterana. "Od Konvencije iz Barcelone (1975.) do Plavog plana (1979.) i Ugovora iz Atene (1980.), zatim do Deklaracije iz Genove (1985.) i potom Povelje iz Nikozije (1990.) još smo na stupnju da na Med-21 šef jednog izaslanstva javno predbacuje jednoj europskoj zemlji da nije platila doprinos od 4 milijuna dolara", kažu dužnosnici Greenpeacea. Konferencija u Tunisu zaključena je pak Deklaracijom u kojoj se spominje (političku) "obvezu" sedamnaest zemalja oko dugotrajnog razvoja. U okviru Podsjetnika 21, te zemlje su "potvrdile" da će napraviti "sve što je u njihovoj moći" kako bi ispunile svoje obveze sa Summita o zemlji, u Rio de Janeiru (1992.). (Hina) bnš bnš 041059 MET nov 94 041059 MET nov 94