SERVIS POSEBNIH NASLOVA UN-KLIMA

Nadnaslov:Konferencija UN o klimi: Osiguravajuća društva zabrinuta zbog zagrijavanja planete Naslov: Zabrinjavajući broj prirodnih katastrofa Podnaslov:Broj i razmjeri prirodnih katastrofa od 80-ih su godina dramatično porasli - njihov broj je od 1985-95. učetverostručen u odnosu na 60-te -, što teško pogađa osiguravajuća društva čija obeštećenja su povećana 14 puta. To koincidira sa zabilježenim jakim porastom temperature na planeti, što se ne drži slučajnim. Stoga osiguravajuća društva zahtijevaju poduzimanje konkretnih mjera da bi se zaustavilo pregrijavanje planete. Piše: Valerie LEROUX, AFP BERLIN - Osiguravajuća društva, teško pogođena prirodnim katastrofama posljednjih godina, zatražila su da se poduzmu konkretne mjere kako bi se zaustavilo pregrijavanje planete, povodom svjetske konferencije o klimi u Berlinu. "Od osamdesetih godina taj nas problem ozbiljno zaokuplja", izjavio je predstavnik jednog od glavnih sudionika čuvenog londonskog tržišta osiguranja - Lloyda, Richard Keeling, u sklopu konferencije u Berlinu koja bi trebala trajati do 7. travnja. Osiguravajuća društva strahuju da će pregrijavanje zemlje povećati broj uragana i poplava, uz otapanje polarnog leda i porast razine oceana. "Ne može biti slučajno što su katastrofe tako dramatično porasle od početka osamdesetih godina, to jest točno onda kad se primjećuje izuzetno jaki porast temperatura", tvrdi se u studiji njemačkog društva za reosiguranje Muenchener Rueck. Sveukupno je, prema ispitivanju, broj prirodnih katastrofa učetverostručen između 1985. i 1995. godine u odnosu na šezdesete godine. Gospodarske štete povećale su se za šest, a isplaćena obeštećenja za 14 puta. Lloyd's se tako morao suočiti s velikim katastrofama kao što je uragan 1987. u Velikoj Britaniji, ciklon Hugo na Guadeloupeu (1989.) i oluje u Europi 1990. godine. Taj niz prirodnih katastrofa koštao ga je rekordnog gubitka od 7 milijardi funti (11 milijardi dolara) od 1988. godine. Međunaslov: Promjena klime - nepovratna činjenica "Još ne možemo dokazati je li pregrijavanje konačno, no zalažemo se za globalan pristup problemu", izjavio je Keeling, u funkciji promatrača na konferenciji u Berlinu. Doista, znanstvenici još nisu ustvrdili može li se govoriti o trajnom pregrijavanju atmosfere. No, brojni stručnjaci pozivaju na poduzimanje konkretnih mjera procjenjujući da bi u slučaju da se potvrdi promjena klime to značilo nepovratnu činjenicu. Keeling traži od država da poduzmu mjere radi smanjenja ispuštanja ugljičnog dioksida (CO2), prouzročenog 'efektom staklenika'. Predlaže također "partnerstvo" između osiguratelja i osiguranika radi smanjenja rizika, poboljšavajući primjerice propise u građevinarstvu. Ako se stanje pogorša, premije protiv prirodnih katastrofa neće prestati rasti a protiv nekih stvari neće se više moći osigurati, kao što je slučaj u području Kariba, predskazuje on. Profesionalci iz sfere osiguranja ne očekuju međutim konkretnu odluku u Berlinu. "Radi se ipak o koraku u dobrom smjeru", smatra Anselm Smolka, ekonomist pri Muenchener Rueck, svjetskom broju jedan u reosiguranju. Ukupno, prirodne katastrofe koštaju oko 70 milijardi dolara godišlnje, a ta bi svota mogla preći 100 milijardi nakon 2000. godine. (Hina) bnš br 311118 MET mar 95