Nadnaslov:Stupanje na snagu Schengenskog sporazuma otvara brojna
praktična pitanja
Naslov: Kako se kretati Europom poslije Schengena
Podnaslov:Sporazum iz Schengena, kojemu će se u najskorije vrijeme
pridružiti i susjedne Italija i Austrija, građanima zemalja
potpisnica omogućuje lakše kretanje u 'schengenskom'
prostoru unutar kojeg su ukinute granice. No pooštrena
kontrola vanjskih granica zasigurno će stvoriti probleme
građanima zemalja izvan ovog prostora, što vrijedi i za
Hrvatsku koja, ulaskom Austrije i Italije u ovaj sustav,
na svojim granicama dobiva Europsku uniju.
Piše: Nevio LUKŠIĆ, AR
RIM, 28. ožujka (AR) - Mnogi su u Italiji sa velikim razočaranjem
doživjeli 26. ožujka kada su među sedam država Europske unije nestale
granice dok je Rim, gdje su davno potpisani prvi sporazumi o stvaranju
Zajednice, ostao izvan te europske prve lige.
Premda je Italija potpisala sporazum u Schengenu kojim se države
suglasuju da među njima nestaju granice za ljude i robu, još nije
spremna za ulazak u taj sustav. To je još jedan dokaz da su talijanski
političari više vremena trošili na unutarnje svađe negoli na provedbu
potpisanih sporazuma. Jer, Italija nije na vrijeme donijela
odgovarajuće zakone i nije se uključila u središnji informativni
sustav za kontrolu osumnjičenih osoba, odnosno općenito za sigurnost.
Osim Italije izvan Schengenskog sporazuma je ostala još i Grčka.
Velika Britanija, Danska i Irska ga nisu ni potpisale, a države koje
su od ove godine ušle u Europsku uniju, Austrija, Švedska i Finska, u
najskorije vrijeme će mu se pridružiti. Prva će, vjerojatno već za
mjesec dana, u schengenskom društvu biti Austrija.
Što schengenski sporazum znači za građane zemalja potpisnica,
a što za one ostalih država? Sedam država (Francuska, Njemačka,
Španjolska, Portugal, Nizozemska, Belgija i Luksemburg) postaju kao
jedna. Njemački građanin prilikom ulaska u Francusku ne prelazi
nikakvu granicu i obrnuto. Zrakoplovni pravci, na primijer Pariz -
Bonn, unutar tih država smatraju se unutarnjim transportom. Tako je i
za željeznicu, brodove, automobile.
Da bi se sačuvala unutarnja sigurnost sedam schengenskih država
pooštrena je kontrola na graničnim prijelazima prema drugim državama.
Tako je, primjerice, na dan stupanja na snagu Schengenskog sporazuma
znantno pooštren pregled na graničnom prijelazu iz Poljske u Njemačku.
Za ulazak u Njemačku Poljaci su morali čekati više od dva sata. Podaci
svakog građanina neschengenskoga sklopa država provjeravani su u
središnjom informatičkom sustavu. To je, dakako, oduzelo podosta vremena.
Stvarale su se kolone, no sve države koje graniče s onima koje nisu
članice Europske unije moraju jamčiti da se na svome prijelazu dobro
obavile posao.
Međunaslov: Europa podijeljena na kategorije država
Zanimljivo je i da policija jedne schengenske države može djelovati u
drugoj ako progoni nekog kriminalca. Praktički, države Europske unije
postaju sve više kao jedna država. Moraju imati ujednačene zakone i
moraju se prema drugim državama jednako odnositi.
Tako ako neki građanin države izvan schengenskog sporazuma zatraži,
primjerice, politički azil, onda to učini samo u jednoj, a sve ostale
donesenu odluku automatski prihvaćaju. Ako je netko dobio politički
azil u Njemačkoj onda ga više ne mora tražiti i u Francuskoj itd.
Kada Italija i Austrija budu ušle u schengenski režim, Hrvatska će
praktički graničiti ne s tim dvjema državama, već sa svim članicama
Europske unije. Na graničnim prijelazima za ulazak u Italiju, ili u
Austriju, Hrvatima će se dogoditi isto ono što se sada dogodilo
Poljacima na njemačkoj granici. Sve schengenske države moraju prema
drugima imati identični režim viza i putovnica. Tako su i Francuska i
Grčka morale ukinuti vize za hrvatske građane, jer većina država
Europske unije nije tražila vize od Hrvata.
Isto tako, najvjerojatnije će Grčka i Italija morati uvesti vize za
državljane srpsko-crnogorske federacije budući da sve ostale države
Europske unije imaju uveden sustav viza za Srbe i Crnogorce.
Što se više otvaraju granice unutar država članica Europske unije to
će se više zatvarati njihove vanjske granice, a to znači da će i
hrvatskim građanima biti sve teže uklapati se u nove europske
integracije ako Hrvatska ne bude usvajala ista europska pravila i
zakone. Hrvatskim građanima će zasigurno biti sve teže dobivati stalan
boravak u europskim državama, sve će teže moći nalaziti u njima
zaposlenje itd. Stvara se Europa A, B, C ... kategorija država i
građana.
(Hina) br
291125 MET mar 95
Remili: U prvom poluvremenu kao da uopće nismo igrali
Najava događaja - fotografije - za petak, 31. siječnja
Najava događaja - kultura - za petak, 31. siječnja
Najava događaja - sport - za petak, 31. siječnja
Najava - gospodarstvo - za petak, 31. siječnja
Najava događaja - svijet - za petak, 31. siječnja
Najava događaja - Hrvatska - za petak, 31. siječnja
Šah - Šesta pobjeda prvog nositelja
ATP Montpellier: Rezultati
Ljutić: Ovo su mi prvi bodovi pod reflektorima