FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SERVIS POSEBNIH NASLOVA EUROPA-SCHENGEN

Nadnaslov:Stupanje na snagu Schengenskog sporazuma otvara brojna praktična pitanja Naslov: Kako se kretati Europom poslije Schengena Podnaslov:Sporazum iz Schengena, kojemu će se u najskorije vrijeme pridružiti i susjedne Italija i Austrija, građanima zemalja potpisnica omogućuje lakše kretanje u 'schengenskom' prostoru unutar kojeg su ukinute granice. No pooštrena kontrola vanjskih granica zasigurno će stvoriti probleme građanima zemalja izvan ovog prostora, što vrijedi i za Hrvatsku koja, ulaskom Austrije i Italije u ovaj sustav, na svojim granicama dobiva Europsku uniju. Piše: Nevio LUKŠIĆ, AR RIM, 28. ožujka (AR) - Mnogi su u Italiji sa velikim razočaranjem doživjeli 26. ožujka kada su među sedam država Europske unije nestale granice dok je Rim, gdje su davno potpisani prvi sporazumi o stvaranju Zajednice, ostao izvan te europske prve lige. Premda je Italija potpisala sporazum u Schengenu kojim se države suglasuju da među njima nestaju granice za ljude i robu, još nije spremna za ulazak u taj sustav. To je još jedan dokaz da su talijanski političari više vremena trošili na unutarnje svađe negoli na provedbu potpisanih sporazuma. Jer, Italija nije na vrijeme donijela odgovarajuće zakone i nije se uključila u središnji informativni sustav za kontrolu osumnjičenih osoba, odnosno općenito za sigurnost. Osim Italije izvan Schengenskog sporazuma je ostala još i Grčka. Velika Britanija, Danska i Irska ga nisu ni potpisale, a države koje su od ove godine ušle u Europsku uniju, Austrija, Švedska i Finska, u najskorije vrijeme će mu se pridružiti. Prva će, vjerojatno već za mjesec dana, u schengenskom društvu biti Austrija. Što schengenski sporazum znači za građane zemalja potpisnica, a što za one ostalih država? Sedam država (Francuska, Njemačka, Španjolska, Portugal, Nizozemska, Belgija i Luksemburg) postaju kao jedna. Njemački građanin prilikom ulaska u Francusku ne prelazi nikakvu granicu i obrnuto. Zrakoplovni pravci, na primijer Pariz - Bonn, unutar tih država smatraju se unutarnjim transportom. Tako je i za željeznicu, brodove, automobile. Da bi se sačuvala unutarnja sigurnost sedam schengenskih država pooštrena je kontrola na graničnim prijelazima prema drugim državama. Tako je, primjerice, na dan stupanja na snagu Schengenskog sporazuma znantno pooštren pregled na graničnom prijelazu iz Poljske u Njemačku. Za ulazak u Njemačku Poljaci su morali čekati više od dva sata. Podaci svakog građanina neschengenskoga sklopa država provjeravani su u središnjom informatičkom sustavu. To je, dakako, oduzelo podosta vremena. Stvarale su se kolone, no sve države koje graniče s onima koje nisu članice Europske unije moraju jamčiti da se na svome prijelazu dobro obavile posao. Međunaslov: Europa podijeljena na kategorije država Zanimljivo je i da policija jedne schengenske države može djelovati u drugoj ako progoni nekog kriminalca. Praktički, države Europske unije postaju sve više kao jedna država. Moraju imati ujednačene zakone i moraju se prema drugim državama jednako odnositi. Tako ako neki građanin države izvan schengenskog sporazuma zatraži, primjerice, politički azil, onda to učini samo u jednoj, a sve ostale donesenu odluku automatski prihvaćaju. Ako je netko dobio politički azil u Njemačkoj onda ga više ne mora tražiti i u Francuskoj itd. Kada Italija i Austrija budu ušle u schengenski režim, Hrvatska će praktički graničiti ne s tim dvjema državama, već sa svim članicama Europske unije. Na graničnim prijelazima za ulazak u Italiju, ili u Austriju, Hrvatima će se dogoditi isto ono što se sada dogodilo Poljacima na njemačkoj granici. Sve schengenske države moraju prema drugima imati identični režim viza i putovnica. Tako su i Francuska i Grčka morale ukinuti vize za hrvatske građane, jer većina država Europske unije nije tražila vize od Hrvata. Isto tako, najvjerojatnije će Grčka i Italija morati uvesti vize za državljane srpsko-crnogorske federacije budući da sve ostale države Europske unije imaju uveden sustav viza za Srbe i Crnogorce. Što se više otvaraju granice unutar država članica Europske unije to će se više zatvarati njihove vanjske granice, a to znači da će i hrvatskim građanima biti sve teže uklapati se u nove europske integracije ako Hrvatska ne bude usvajala ista europska pravila i zakone. Hrvatskim građanima će zasigurno biti sve teže dobivati stalan boravak u europskim državama, sve će teže moći nalaziti u njima zaposlenje itd. Stvara se Europa A, B, C ... kategorija država i građana. (Hina) br 291125 MET mar 95

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙