SERVIS POSEBNIH NASLOVA SAD-TISAK

Nadnaslov:Najmoćnije američko informativno glasilo bilježi 143 godine kontinuiranog izlaženja Naslov: 50.000 brojeva The New York Timesa Podnaslov:Iako se svijet medija atomizirao, a novine ili televizijske postaje imaju pojedinačno manje moći, The New York Times ostaje "jedino američko informativno glasilo koje može dati dopuštenje da se tiska neka afera, odlučivši je objaviti", ocjenjuju znalci. Piše: Frederic BICHON, AFP NEW YORK - Sto četrdeset tri godine i 177 dana nakon osnivanja, The New York Times je u utorak proslavio s gordom suzdržljivošću izlazak svog 50.000. broja. U bilješci od 14 redaka potpisanoj tek inicijalima A.O.S, glavni direktor poduzeća The New Times Company, Arthur Ochs Sulzberger, zahvaljuje zaposlenima "što su se potrudili da 50.001 broj lista bude što je bolji moguć". To je "najbolji način proslave" te prigode, po njegovom mišljenju. "Faksirat ću vam drugačiju bilješku povodom izlaska našeg 75.000. broja", zaključuje on. Na prvoj stranici izdanja od utorka, 14. ožujka 1995., tri oglašivača izražavaju u kratkim noticama svoje čestitke uglednom dnevniku, ali treba pričekati publikaciju "Metro", posvećenu gradu New Yorku, gdje se može pronaći članak lažno skromnog naslova: "Vol. CXMLIV... Br. 50.000: što se krije iza nekog broja? Samo 143 godina vijesti". Nikakvo posebno obilježavanje nije predviđeno u sjedištu dnevnika, "to nije naš stil", komentirao je jedan od njegovih predstavnika za novinstvo Eric Dickmann. Kontinuitet lista praktički je neprekinut od prvog broja koji se prodavao za penny u četvrtak, 18. rujna 1851. godine, pod imenom New-York Daily Times, dok se američka metropola još pisala sa spojnicom. Tijekom različitih štrajkova koji su pratili njegovih 143 godina, dnevnik je uspjevao doći do kioska preko svojih izdanja sa zapadne obale SAD-a ili inozemstva, osim 1978. godine tijekom 88 dana. Nakon što ga je 18. kolovoza 1896. godine otkupio Adolph Ochs, pet članova obitelji smjenjivalo se u ulozi izdavača dnevnika s ambicijom da služe devizi koju je njihov predak otisnuo pored naslova 1897. godine: "Sve vijesti koje vrijedi tiskati". "Ljudi u Timesu izuzetno ozbiljno shvaćaju svoju odgovornost: pisati za najmoćnije" američko informativno glasilo, objašnjava Randy Rothenberg, bivši novinar The New York Timesa, danas u magazinu Esquire, nakon nekoliko godina u Centru za proučavanje medija na sveučilišta Columbia. Iako se svijet medija atomizirao tijekom stoljeća, a novine ili televizijske postaje imaju pojedinačno manje moći, The New York Times ostaje "jedino američko informativno glasilo koji može dati dopuštenje da se tiska neka afera, odlučivši je objaviti", ocjenjuje on. Takva odluka ne prolazi uvijek glatko unutar same redakcije koja predstavlja "najsjajniji i najnervozniji skup koji sam ikada susreo", kaže Rothenberg. Najkontroverznija izdavačka odluka u povijesti dnevnika ostaje, po njegovu mišljenju, ona iz 1991. godine kad je otkriven identitet mlade žene koja je optuživala Williama Kennedya Smitha za silovanje. Novinari su "njome bili izuzetno iznenađeni, ne samo zato jer je pređena jedna granica već i stoga što će činjenica da The New York Times objavljuje portret tužiteljice dozvoliti svim drugim medijima da tiskaju što žele, što se i desilo", objašnjava Rothenberg. (Hina) bnš br 161213 MET mar 95