SERVIS POSEBNIH NASLOVA UN-KLIMA

Nadnaslov:Berlin: Počinje Konferencija o klimi, pod pokroviteljstvom Ujedinjenih naroda Naslov: I ozračje Konferencije - "pregrijano" Podnaslov:Konferencija o klimatskim promjenama u Berlinu, koja okuplja 1.500 predstavnika iz 166 zemalja, predstavlja prve pregovore "nakon Rija", od kojih se očekuju konkretni odgovori na probleme prekomjernog zagrijavanja atmosfere. No sukobi interesa između industrijaliziranih zemalja ali i proizvođača nafte i siromašnih zemalja čine vrlo neizvjesnim potpisivanje "protokola" o smanjenju emisije plinova koji izazivaju efekt staklenika. Piše: Myriam CHAPLAIN-RIOU, AFP PARIZ - Sukobi interesa između industrijaliziranih zemalja ali i proizvođača nafte i siromašnih zemalja mogli bi pretvoriti Konferenciju o klimi u Berlinu, koja počinje u utorak, u oporu političku borbu, te se neposredno potpisivanje "protokola" o smanjenju plinova s efektom staklenika čini vrlo neizvjesnim. Ti prvi pregovori "nakon Rija" trebali bi dati konkretne odgovore na problem efekta staklenika nastalog ispuštanjem metana i fosilnih energija (ugljen, nafta i plin). Sumnja se da su ta izbacivanja odgovorna za pregrijavanje klime, a rasprave bi mogle biti jednako oštre kao one o razoružanju... Sve mjere koje bi tamo mogle biti poduzete imat će velike gospodarske i društvene posljedice s kojima se malo zemalja može doista suočiti. Konferencija o klimatskim promjenama u Berlinu, koja okuplja 1.500 izaslanika iz 166 zemalja, pod pokroviteljstvom UN, odvijat će se od 28. ožujka do 7. travnja. Osim toga, u sklopu summita predviđa se više od 80 sastanaka nevladinih organizacija. Oko 160 zemalja koje su u lipnju 1992. godine potpisale Konvenciju o klimi u Riju, a koja je stupila na snagu 21. ožujka 1994. godine, gotovo se sve slažu oko potrebe uspostavljanja međunarodnog "protokola" kojim bi se određivalo godišnje ograničenje ispuštanja plina s efektom staklenika u svijetu. Ali, od teorije do prakse je daleko i rasprava će se voditi o datumu ratificiranja i osnovama tog protokola. Europska unija, koja se čini jedina jasno odlučna u poduzimanju mjera za smanjenje ispuštanja plina s učinkom staklenika, najavila je, 9. ožujka, odgodu od dvije godine radi provođenja dodatnih istraživanja prije otvaranja samih pregovora. Međunaslov: Pitanje nadzora - središnja tema konferencije Europu bi mogao slijediti izvjestan broj drugih industrijaliziranih zemalja. SAD, Kanada i Australija tako su dale naslutiti da će biti spremne raspravljati o protokolu ... 1997. godine. Njemačka je pak odustala od podnošenja bilo kakvog nacrta protokola u Berlinu zbog nepristajanja nekoliko zemalja, među kojima onih iz OPEC-a, koje strahuju od smanjenja vlastitog izvoza nafte. Osim toga, jednostavno smanjenje ispuštanja plina s učinkom staklenika godine 2000., na razinu od 1990. godine, neće biti dovoljno za stabiliziranje temperature globusa. Trebat će se, dakle, u prvom redu, uvjeriti u jednakopravnost mjera između različitih zemalja. Moglo bi na primjer biti opasno odrediti nacionalne kvote dok su procjene odbacivanja CO2 (ugljični dioksid) i metana još vrlo nesigurne. Pitanje nadzora tih ispuštanja bit će središnja tema te konferencije, jer mnoge zemlje smatraju međunarodne kontrole neprihvatljivim zadiranjem u njihov nacionalni suverenitet. Jedno od rješenja predviđa da godišnje kvote izbacivanja budu proporcionalne broju stanovnika. Zemlje u razvoju, nastanjenije - isključene trenutno iz restrikcija ispuštanja plina - imale bi tako "pravo" na višu kvotu od svojih potreba. Opasnost od takvog rješenja jest u tome što ono ne uređuje modalitete kontrole a moglo bi omesti zemlje na Jugu u reguliranju galopirajuće demografije, kao i brzom poduzimanju mjere protiv zagađivanja. Kina, na primjer, odgovorna za 10% ispuštanja plina s učinkom staklenika na planeti, predviđa utrostručiti potrošnju ugljena u 25 godina i doseći 3,1 milijardu tona 2020. godine. Drugi značajan problem: metan. Taj plin, opasan za učinak staklenika, proizlazi iz industrija ali velikim dijelom i s rižinih polja zemalja u razvoju gdje je riža osnova prehrane. Pred svim tim političkim, gospodarskim i tehničkim razlikama, dvije godine roka koliko je razborito zatražila Europska unija, čine se premalo za pronalaženje konkretnog rješenja, iako vlade - a to treba dokazati - sve izražavaju dobru volju. (Hina) bnš br 281201 MET mar 95