SERVIS POSEBNIH NASLOVA EUROPA-KONFERENCIJA

Nadnaslov:Završna konferencija zemalja OESS-a o "Paktu o stabilnosti u Europi" Naslov: Pakt o europskoj stabilnosti i dobrosusjedstvu Podnaslov:Šefovi diplomacije zemalja OESS-a usvojit će početkom tjedna u Parizu svečanu izjavu kojom se naglašavaju stečevine demokracije u Europi i potreba da se trajno uspostavi "osnova dobrosusjedstva", čime će pakt o stabilnosti i dobrosusjedstvu u Europi biti usvojen. PARIZ (AFP) - Pedeset dvije zemlje članice Organizacije o sigurnosti i suradnji u Europi (OESS) trebale bi u ponedjeljak i utorak u Parizu usvojiti pakt o stabilnosti i dobrosusjedstvu u Europi koji će se očitovati posebno najavom stotinjak regionalnih i bilateralnih sporazuma. Svečanu izjavu kojom se naglašavaju stečevine demokracije u Europi i potreba da se tu trajno uspostavi "osnova dobrosusjedstva" usvojit će svi šefovi diplomacije zemalja OESS-a (bivši KESS), pozvani povodom završne konferencije o tom "Paktu o stabilnosti u Europi". Ta konferencija pokrenuta je u svibnju 1994. u Parizu nakon što je Europska unija prihvatila načelo koje je predložio francuski premijer Edouard Balladur, prilikom svojeg kandidiranja u travnju 1993. godine. EU i Francuska, koja predsjedava u prvom šestomjesečju ove godine Europskom unijom, željeli su od nje napraviti vrstu odskočne daske za zemlje srednje i istočne Europe i baltičke zemlje željne pristupa u ovom trenutku najstabilnijoj političkoj i gospodarskoj strukturi u Europi. Osnovana su dva pregovaračka stola, jedan o baltičkim zemljama (Estonija, Letonija, Litva) kojem se pridružila susjedna Poljska, a drugi o srednjoj i istočnoj Europi koji okuplja Bugarsku, Mađarsku, Poljsku, Rumunjsku, Slovačku i Češku. Prvi je nastojao, s izvjesnim uspjehom, zalagati se za rješavanje neriješenih problema s nekadašnjom zaštitničkom silom Rusijom, čiji su svi vojnici sad napustili baltičku regiju - osim enklave Kaliningrada, gdje je smješteno oko 200.000 vojnika - i koja je postigla pravnu zaštitu svojih državljana koji se još nalaze na licu mjesta. Nova vlada Estonije, proizašla iz općih izbora od 5. ožujka, pregovara još s Rusijom kako bi ova službeno priznala njezinu politiku pripojenja tijekom pedesetak godina. Međunaslov: Sporazumi o prijateljstvu i zaštiti prava manjina Drugi pregovarački stol pokušao se založiti za sporazume između zemalja - svih bivših članica COMECON-a (nekadašnje zajedničko tržište istočnih zemalja) - istovremeno na gospodarskom i političkom planu, kao što su ugovori o prijateljstvu, ali i o zaštiti prava manjina. Ti se sporazumi posebice tiču mađarske manjine, budući da je ova jako raspršena po Rumunjskoj, Češkoj, Slovačkoj i Srbiji. U ponedjeljak i utorak u Parizu, osim usvajanja te završne deklaracije, sudionici uz koje je francuski premijer također pozvao mađarske, češke i slovačke kolege, upoznat će se sa stotinjak regionalnih i bilateralnih sporazuma zaključenih između 52 zemlje sudionice. Pravni okvir takvih sporazuma dijelom je sadržan u različitim međunarodnim ugovorima kojima su sve te zemlje već sada pristupile, kao OESS ili Vijeće Europe. Pripremni radovi te konferencije precizno su se sastojali u njihovom konkretiziranju zalažući se za pojavu nove političke volje podijeljene među čelnicima zemalja proizašlih iz raspada komunizma 1989. godine. Konferencija u Parizu je otprve isključila iz svojih radova bivšu Jugoslaviju i nada se da će njezina metoda rada moći biti iskorištena istovremeno u toj nemirnoj regiji Balkana ali i na Kavkazu, nekada sovjetskom. OESS će imati zadatak da rukovodi nastavkom te konferencije iz koje se premijer Balladur, također kandidat za predsjedničke izbore u travnju i svibnju, nada izvući političku korist pokušavajući učvrstiti svoj međunarodni image. (Hina) bnš br 180713 MET mar 95